Kada možete posijati grašak i koju sortu odabrati?

Povrtlarski grašak (Pisum sativum L.) gaji se radi sjemena (krunci) koje se kao nedozrelo, dakle zeleno, koristi u ishrani ljudi za spravljanje variva (gotovih jela). Zrelo sjeme se u obliku brašna dodaje različitim pekarskim proizvodima kao cijenjena proteinska komponenta. Sorte povrtlarskog graška šećerca imaju sočnu mahunu i u ishrani ljudi koriste se kao boranija. Žetveni ostaci, odnosno zelena biomasa zbog visokog sadržaja ukupnih proteina (oko 12% u suhoj masi) cijenjeni su kao voluminozna stočna hrana.

Povrtlarski grašak, osim za ishranu ljudi, ima i veliki agrotehnički značaj. Kao i ostale mahunarke obogaćuje zemljište azotom i rano tokom ljeta sazrijeva tako da poslije njega ostaje dovoljno dug period povoljnih toplotnih uslova za gajenje naknadnih ratarskih i povrtlarskih usjeva. Neki proizvođači poslije graška siju soju za proizvodnju zrna u sistemu za navodnjavanje.

Izbor sorti

Načelna podjela je izvršena prema tome da li se koristi samo zrno, kada govorimo o takozvanim "kruncima" ili se koriste mahune sa zrnom, kada govorimo o tzv. "šećercima". Kod nas najvećim dijelom se gaji grašak iz grupe "krunaca" sa sljedećim sortimentom:

Krmni grašak i tritikale: Na vrijeme planirati pripremu hrane za stoku

• Rane sorte (vegetacije 55 - 62 dana): expres, aljaska, mali provansalac, minjon, triton, prinsa, exelenz, action, mignon, mingomark, karina, dunav, avola, hunter, cabree;
• Srednje rane sorte (vegetacije do 72 dana): zenit, sprinter, wavertop, filigrin, palanačka G-65, palanačka D-67, juvel, verdo, stern, zatim NK-915 i milor sa visokim stablom;
• Srednje pozne sorte (vegetacije 80 - 100 dana): čudo, helvedona, dunav, fruškogorad, kosmos, atlas, facima, durango, athena, barle;
• Pozne sorte (više od 100 dana vegetacije): juvel, briljant, jof;

Po obliku zrelog sjemena, najčešće se gaje sorte naboranog zrna.

Od sorata šećeraca najpoznatije su: hajnrih, engleski ljubimac i vodički šećerac (sorte sa visokim stablom), te degras i delikates.

Plodored

Na isto zemljište dolazi poslije četiri do pet godina. Nije probirljiv po pitanju predusjeva, ali dobro je da predusjev budu okopavine (kukuruz, šećerna repa, suncokret, paradajz, paprika), te strna žita i krmne kulture.

Grašak, međutim, izuzetno je dobra pretkultura za gotovo sve usjeve, jer rano napušta parcelu i obogaćuje zemljište azotom zahvaljujući bakterijama azotofiksatorima.

Obrada zemljišta

Na težim zemljištima obavlja se razrivanje, na dubini 40 - 50 cm. U ostalim slučajevima izvodi se duboko oranje na 25 - 35 cm dubine. Za proljetni grašak predsjetvenu pripremu obaviti što ranije jednim drljanjem ili sjetvospremačem na dubini oko osam centimetra.

Đubrenje

Pod osnovnu obradu zemljišta (oranje) unijeti 200 - 300 kg/ha NPK mineralnog đubriva, odnosa 10:30:20, a pod površinsku pripremu zemljišta 200 - 300 kg/ha NPK (15:15:15). Drugi način đubrenja graška je da se nakon oranja unosi u zemljište 500 kg/ha NPK, odnosa 7:20:30. Potom se poravna drljanjem. Rano u proljeće, čim zemljišni i vremenski uslovi dopuste, đubri se sa 300 kg/ha NPK mineralnim đubrivom (15:15:15) i zemljište predsjetveno pripremi sjetvospremačem.

U uslovima kada se na korijenu nisu formirale kvržice, grašak je potrebno prije cvjetanja prihraniti sa oko 200 kg/ha KAN-a. Orijentacije radi, za ovo povrće je potrebno u prosjeku 30 do 40 kg azota, 80 do 100 kg fosfora i 40 do 60 kg/ha kalijuma. PK se zaorava tokom jesenje obrade zemljišta, dok azot u predsjetvenoj pripremi zemljišta. U svakom slučaju, najbolje je norme đubriva odrediti na bazi agrohemijske analize zemljišta.

Sjetva

Inokulacija sjemena radi se prije sjetve specifičnom vrstom Rhisobium leguminosarium.

Ozime sorte siju se od 15. septembra do 5. oktobra da bi se do mrazeva razvile. Proljetne sorte sijati što ranije, praktično krajem februara, početkom marta, pa sve do sredine aprila.

Jesenja ili proljetna sjetva graška? Koje su prednosti i mane?

Za male baštenske i veće njivske površine, niski grašak sijemo na sljedeći način: tri do četiri reda su na razmaku 20 cm u trake, a između traka je razmak 60 cm. Razmak zrna u redu je tri do pet centimetara (60 + 20 x 3 - 5 cm). Sjetva se može obaviti naizmjenično, svaka tri do pet dana između pojedinih rokova.

Za potrebe konzervne industrije razmak sjetve iznosi 15 - 20 x 3 - 6 cm. Dubina sjetve je tri do pet centimetara. Time obezbjeđujemo oko milion biljaka po hektaru. Količina sjemena varira od 150 - 280 kg/ha. Sjetva se obavlja pneumatskim ili preciznim mehaničkim sijačicama.

Moguća je i širokoredna sjetva graška: 40 x 3 - 4 cm. Tada količina sjemena iznosi 80 - 180 kg/ha. Visoki grašak (pritkaš) sije se u kućice, razmaka sjetve 60 - 70 x 20 - 30 cm, sa tri do četiri sjemenke u kućici.

Njega

Po izvršenoj sjetvi, ukoliko se uočava nedostatak vlage u površinskom sloju zemljišta, obavlja se valjanje usjeva rebrastim valjkom, eventualno plitkim drljanjem, ali je najbolja varijanta navodnjavanjem "vještačkom kišom". Na površinama gdje je razmak sjetve 40 - 50 cm, moguće je izvesti nekoliko kultiviranja. U protivnom, neophodno je suzbijanje korova herbicidima.

Zaliva se pred cvjetanje sa 30 - 50 l/m²  vode. Po potrebi, u slučaju suše, zalivanje se obavlja i u drugo vrijeme, s tim da je poželjno izvršiti jedno zalivanje pred početak plodonošenja.

Berba

Kod planiranja dinamike sjetve ne smije se prekoračiti maksimalni kapacitet berbe. S obzirom da tehnološka zrelost traje dva do tri dana, u jednom danu može se zasijati maksimalno trodnevni kapacitet berbe i prerade. U našim uslovima, prosječno trajanje berbe iznosi 22 do 30 dana, najčešće između 5. i 30. juna. Povoljni agrotehnički rok sjetve je od 1. do 31. marta. Pokazalo se da sjetvom graška poslije 10. aprila, značajno umanjujemo prinos.

Grašak za suho zrno brati kada su mahune na donjem dijelu stabla na prelazu iz žute u punu zrelost. Površina pod njim je zelenožuta.

Onaj za konzerviranje brati kada su mahune još jedre i zelene, ispunjene zelenim zrnom, koje se nalazi na prelazu iz mliječne u voštanu (žutu) zrelost. Zrno da je dostiglo 2/3 svoje veličine.

Berba se može obaviti dvofazno (specijalna kosačica, a poslije berba samohodnim ili vučenim kombajnima). Prednost ima samohodni kombajn (Herbort, Matter Platt, FMC, Ploger, Selsbourn i dr.) za jednofaznu berbu. Učinak ovih kombajna je u prosjeku do 15 ha.

Ovršeno zrno osušiti (14% vlage) i ostaviti u spremište. Zeleno odmah predati fabrikama, hladnjačama, tržnicama.

Prinosi zrelog iznose dvije do tri tone po hektaru. Mahuna sa jednog hektara usjeva dobijamo od osam do 12 tona, dok zelenog zrna ranih sorata oko četiri t/ha, a kasnijih oko šest t/ha, mada korištenjem novijih sorata graška prinos ide i do 10 t/ha.