Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgajanje graška
  • 19.11.2023. 07:30

Jesenja ili proljetna sjetva graška? Koje su prednosti i mane?

Grašak se do kraja novembra može još sijati u južnim područjima. No, poseban oblik je kasna zimska sjetva kada u zemlju polažemo sjeme koje ostaje neaktivno, uspavano, zbog niskih temperatura, prekriveno snijegom.

Foto: Depositphotos/muzsy
  • 100
  • 17
  • 0

Jedna od povrtlarskih vrsta koja ima izuzetno povoljno djelovanje na zemljište je grašak. Osim što ćemo njegovom sjetvom obezbijediti berbu, obogatićemo zemlju korisnim elementima, povećati njegovu plodnost i rahlost. Kao predusjev djeluje pozitivno na većinu drugih biljnih vrsta koje uzgajamo i doprinosi njihovoj rodnosti.

Prednosti i mane jeseni i proljeća

Sjetva graška tokom jeseni ima niz prednosti. U zimskom periodu ova kultura akumulira hranjive materije, prije svega azot, sprečava eroziju, može da se iskoristi kao zeleno đubrivo.

Nakon skidanja ljetnih kultura ima dovoljno vremena da se zemlja obradi i pripremi za sjetvu koja se u kontinentalnim područjima obavlja tokom oktobra i početkom novembra, a u južnim i do kraja novembra. Cilj je da do pojave mraza, snijega i niskih temperatura imamo mlade biljke koje su dovoljno narasle i razvile se da mogu izdržati takve uslove. Suviše ranom sjetvom one prerastu i postaju osjetljive na mraz, dok kod suviše kasne, niske temperature mogu biti pogubne za biljke u fazi nicanja.

Možemo ga sijati u redove ili kućice. Kod sjetve u redove na pripremljenoj parceli ili gredici napravimo plitke kanale dubine do 3 cm. Međuredni razmak je od 15 do 20 cm, a razmak u redu je od 5 do 7 cm.

Može da se iskoristi kao zeleno đubrivo (Foto: Depositphotos/beorm)

U ovom periodu mlade biljke mogu napasti lisne uši i zbog toga usjev treba redovno pregledati i pravovremeno štititi. Ponekad se javljaju i bolesti tipične za hladnije vremenske uslove. Oštre zime bez snježnog pokrivača mogu dovesti do izmrzavanja, a prevlažna sredina do truljenja. Kako bi smanjili gubitke, grašak možemo uzgajati u tunelima koji će ih zaštiti preko zime.

Prednost jesenske sjetve je što biljke nastavljaju da rastu u rano proljeće, ranije plodonose, imaju dovoljno vlage u zemljištu, uspiju da izbjegnu neke opasne štetočine, a tu u prvom redu izbjegavamo crvljivost plodova i štetu od žiška.

Grašak se sije u rano proljeće čim nam vrijeme dozvoli

I pored toga što je tehnika skoro ista, proljetna sjetva može biti problematična iz više razloga. Potrebno je sačekati da se zemljište ugrije kako bi pristupili obradi  i sjetvi. Obično je to u martu, ali nepovoljni uslovi mogu termin sjetve da odlože što povećava problem napada štetočina i pojave oboljenja. U nekim godinama proljeća su suha i neophodno je zalijevanje. Prednost je što u povoljnim uslovima grašak niče ujednačeno, biljke brzo rastu.

Sjetva pred zimu

Poseban oblik je kasna zimska sjetva kada u zemlju polažemo sjeme koje ostaje neaktivno, uspavano, zbog niskih temperatura, prekriveno snijegom. Prednost je što ovakvo sjeme klija i niče u veoma rano proljeće. Biljke su izuzetno otporne, a usjev izbjegava najveći broj štetočina i bolesti.

Nedostatak je što nam trebaju veće količine sjemena, jer je veliki broj zrna koja će propasti. Drugi problem je neujednačeno nicanje i razvoj što stvara probleme tokom perioda vegetacije, oko zaštite i berbe.


Povezana biljna vrsta

Grašak

Grašak

Engleski naziv: Garden pea | Latinski naziv: Pisum sativum L.

Grašak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodica Lepirnjača (Fabaceae syn. Legumiosae). Sadrži bjelančevine (legumin, legumelin, vicilin, trigonelin i dr.), šećer, škrob,... Više [+]

Tagovi

Grašak Sjetva graška Jesenska sjetva graška Zimska sjetva graška Proljetna sjetva graška Bolesti graška Zaštita graška Mane Prednosti


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.