Visoke dnevne temperature iznad 35 stepeni i rosa u jutarnjim časovima, najbolji su okidači za pojavu plamenjače krastavaca, koja može da uništi cijelu biljku. Ipak, postoji rješenje.
Plamenjača krastavaca, prouzrokovač Pseudoperonospora cubensis, najznačajnija je bolest krastavaca i može da uništi kompletan rod krastavaca, kornišona, dinja i tikvica.
Iako mnogi misle da dugotrajan sušni period praćen visokim temperaturnim vrijednostima nije povoljan za razvoj gljivice, stvarnost je drugačija.
Za razliku od prouzrokovača plamenjače krompira ili vinove loze, kojima temperature iznad 30 stepeni, ne odgovaraju, plamenjača krastavaca najviše voli visoke vrijednosti temperature i vlagu u rosi, u ranim jutarnjim časovima, naročito ako su oko biljaka prisutni korovi, a ne folija.
Simptomi plamenjače su u pojavi okruglastih svijetlo-zelenih pjega oivičenih nervaturom listova koje za nekoliko dana požute i šire se na cijeli list koji izgleda kao da je zapaljen.
Već nakon desetak dana cijela biljka može da bude zahvaćena napadom i osušena, a ako se i desi da se formira neki plod, on će biti vodenast na spoju s peteljkom i često deformisan.
Ako se plamenjača pojavi pred berbu, proizvođačima stvara dodatan pritisak jer nema mnogo sredstava koja se mogu koristiti prije berbe i prodaje, jer je poznato da krastavac, ako se dobro navodnjava, za dan ili dva postaje veći i ne može se prodati na tržištu koje prvenstveno zahtjeva sitnije plodove, naročito ako je riječ o kornišonima.
Zato se na terenu često vidi da se fungicidima stabljike krastavaca tretiraju i po tri puta tokom sedmice, a sve u cilju sprečavanja pojave bolesti što, s druge strane, ako se ne vodi računa o karenci, može da bude opasno po potrošače. Kareca fungicida koji se koriste u tretmanima je od tri do sedam dana zato treba biti pažljiv prilikom odabira istih.
Postoje i organska sredstva kao što su domaće nekuvano mlijeko, soda, jod, bijeli i crveni luk, juha od bršljana, maslačka, preslice, pirike, koje mogu da spriječe, ali preventivno, nastanak bolesti.
Ako se simptomi pojave, ne treba paničiti iako borba neće biti laka. Oni će se prvo pojaviti na najrazvijenijem, donjem lišću, jer je ono prvo u kontaktu sa zemljištem. Najbolje što možete da uradite jeste da orežete te listove i iznesete ih iz bašte ili plastenika jer su oni izvor zaraze za ostalo lišće.
Odmah nakon rezidbe, potrebno je prskati fungicidima ili organskim preparatima biljke i zemlju oko njih da se spriječe daljnje infekcije.
Najbolje bi bilo da se na površini listova nalazi neka vrsta prevlake koja odbija prodiranje gljivica u listove, kao što je npr. neki kontaktni fungicid ili mlijeko u kombinaciji sa sodom i jodom, ako se želi organska zaštita.
U Sjedinjenim Američkim Državama najviše se koristi kaolinska glina koja stvara film na površini listova.
Tagovi
Autor
