Bolesti salate: Plodored i karenca kao najvažnije preventivne mjere

Jedna od najrasprostranjenijih bolesti salate svakako je plamenjača (Bremia lactucae). Ovo oboljenje prisutno je na svim područjima gdje se gaji pomenuto povrće. Jednako je štetno i prilikom proizvodnje na otvorenom polju, kao i u zaštićenim prostorima.

Najveća oštećenja nastaju na mladim biljkama, kod plasteničkog uzgoja, za vrijeme kasne jesenje i u proljećnoj proizvodnji. Gubici nastaju zbog smanjenja prinosa i kvaliteta povrća.

Simptome razlikovati od onih za trulež

Kako navodi Milica Veletić, iz PSSRS, prvi simptomi mogu se javiti već na vrlo mladim biljčicama, odnosno, na kotiledonima. Tu često dolazi do formiranja velikog broja spora parazita pa vrlo brzo uslijedi propadanje usjeva. Kod starijih biljaka dolazi do pojave kupastih pjega, oivičenih glavnim nervom. Na početku su hlorotične, da bi zatim poprimile žutu boju i na kraju postale tamno crvene.

Zelena salata u plasteniku - tehnologija proizvodnje

Na donjoj strani listova, uočljiva je pepeljasta prevlaka, sastavljena od konidiofora i konidija. Biljno tkivo oko pjega vrlo brzo nekrotira i suši se. Ovakva salata, može vrlo kratko vrijeme poslije berbe da se čuva. Ako dođe do napredovanja bolesti, listovi masovno pocrne nakon čega se razmekšavaju i gube svaku upotrebnu vrijednost.

Plamenjača je takozvani obligatni parazit i prezimljava u formi micelije, u zaraženim biljkama ili biljnim ostacima. Neophodno je simptome ovog oboljenja razlikovati od onih za sivu i bijelu trulež.

Poštovati plodored i karencu

Kada je riječ o njenom suzbijanju, trebalo bi naglasiti da je ono specifično. Pretežno se sastoji od preventivnih mjera. Od izuzetne važnosti je primjenjivati zaštitu rasada, provjetravati leje, plastenike i staklenike. U proizvodnji rasada, upotrebljavati dezinfikovan supstrat, a presadnice tretirati sredstvima na bazi bakra. I obavezno saditi samo zdrav rasad.

Ukloniti sve biljne ostatke, poštovati pravila plodoreda i zaštiti biljke još u fazi prvog pravog lista. Takođe je važno kontrolisano primjenjivati azotna đubriva, u manjim količinama. Redovno provjetravati objekte, iako je zimski period jer će se samo na taj način uspješno izbjeći pojava Bremie.

Za vrijeme sadnje, salatu rasađivati na većim međurednim rastojanjima, ali i u redu. Sve navedeno je u cilju obezbjeđivanja dobre provjetrenosti i sprječavanja zadržavanja rose.

Najčešće bolesti zelene salate i kako se sa njima izboriti

 Za zaštitu mlađih presadnica, preporuka je koristiti i fungicide na bazi metalaksila, mankozeba ili kombinovani preventivni fungicid Signum, u količini od 1,5 kg/ha. Stručnjaci napominju da se obavezno vodi računa o karenci pomenutih sredstava.

Salata je povrće kratkog vegetacionog ciklusa, što dodatno utiče na teži izbor i dinamiku primjene sredstava za zaštitu, usljed važnosti poštovanja karence za upotrebljene pripravke.

Kako se u ishrani koristi svjež list, hemijskoj zaštiti navedene povrtarske vrste obavezno je pristupiti sa mnogo pažnje.