• Onečišćenje okoliša
  • 12.09.2020. 15:00

U EU 630.000 smrtnih slučajeva može se povezati s onečišćenjem okoliša

Onečišćenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena, kao što su toplotni valovi, te izloženost opasnim hemikalijama uzroci su lošeg zdravlja u Evropi.

Foto: Depositphotos/gustavofrazao
  • 32
  • 8
  • 0

U Evropskoj uniji 13% smrtnih slučajeva povezano je s onečišćenjem okoliša, stoji u izvještaju koje je ove nedjelje objavila Evropska agencija za okoliš (EEA), koja ističe da je zdravstvena kriza zbog pandemije koronavirusa znak da treba povećati svijest o povezanosti životne sredine i zdravlja.

"Iako vidimo poboljšanja u pogledu stanja okoliša u Evropi i jasnu usmjerenost na održivu budućnost u Zelenom planu, u izvještaju se ističe kako su potrebne snažne mjere za zaštitu najranjivijih osoba u našem društvu jer siromaštvo često prate život u lošim okolišnim uslovima i loše zdravlje“, kaže Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e. "Rješavanje problema koji proizlaze iz te povezanosti mora biti dio integrisanog pristupa usmjerenog višem stupnju uključivosti i održivosti u Evropi", dodao je.

U EU 630.000 smrtnih slučajeva može se povezati s onečišćenjem

Pojava zoonoznih patogena povezana je sa degradacijom ekosistema i interakcijama ljudi i životinja u prehrambenom lancu, a Evropljani su stalno izloženi rizicima: onečišćenje zraka, koje je, iako osjetno smanjeno i dalje glavni uzročnik smrtnosti, zatim zagađenju bukom te hemikalijama.

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje, krivci za Covid-19?

U 27 država članica EU i u Ujedinjenom Kraljevstvu, 630.000 smrtnih slučajeva iz 2012. može se direktno ili indirektno povezati s onečišćenjem.

Upozorava se da postoje bitne razlike između zapada i istoka Evrope, te stupnja socioekonomske razvijenosti. Rumunija tako ima gotovo 20% smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem, a najbolje rangirane su Švedska i Danska 10%.

Ti smrtni slučajevi, u najvećem broju izazvani rakom, kardiovaskularnim i respiratornim bolestima, mogli bi se izbjeći eliminacijom rizika iz okoliša koji štete zdravlju, ističe EEA.

Koja EU zemlja iz državnog budžeta najviše izdvaja za zaštitu okoliša?

Najsiromašniji su disproporcionalno izloženi zagađenju i neuobičajenim vremenskim uslovima, uključujući ekstremne valove vrućine i hladnoće. To je povezano sa mjestom u kojem žive, rade ili idu u školu, često u socijalno marginalizovanim zonama i četvrtima na periferiji velikih saobraćajnih pravaca.

Populacije divljih vrsta od 1970. smanjene za dvije trećine

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF takođe je objavila Izvještaj o stanju planeta 2020., svoju krovnu publikaciju koja se objavljuje svake dvije godine, a predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja svjetske biološke raznolikosti i zdravlja planeta. U njoj ističu kako su populacije divljih vrsta od 1970. godine u prosjeku smanjene za dvije trećine

Uzroke vide u krčenju šuma, neodrživoj poljoprivredi i ilegalnoj trgovini divljim vrstama, što doprinosi izbijanju virusa poput COVID-19. 

Upozoravaju i da slatkovodna biološka raznolikost nestaje puno brže od one u okeanima ili šumama - 84% je prosječna stopa smanjenja broja populacija slatkovodnih vrsta od 1970. godine. 

Kakvog je kvaliteta voda u EU?

Pozitivna karakteristika okoliša u Evropi je kvalitet vode, koji je odličan u više od 85% slučajeva kad je riječ o vodama za kupanje. Kad je riječ o vodi za piće, 74% područja sa podzemnim vodama ima dobar hemijski status.

Prema agenciji, da bi se poboljšalo zdravlje ljudi i stanje ekosistema u Evropi, potrebno je povećati broj zelenih površina, mjesta za fizičku aktivnost, opuštanje te društvenu integraciju, koji omogućuju osvježenje gradovima tokom velikih vrućina, ublažavaju poplave i smanjuju zagađenje bukom te podstiču urbanu bioraznolikost.

Koja su rješenja?

Osim toga, parkovi i vrtovi dragocjeni su za mentalno zdravlje i dobrobit ljudi tokom pandemije covida, ističe agencija. Smanjenje drumskog saobraćaja, konzumacije mesa i ukidanje subvencija za fosilna goriva neka su od rješenja koja se predlažu.

Podsjećamo, stočarstvo kao i mesna industrija sve se više nalaze na meti organizacija za zaštitu okoliša koji smatraju da baš taj sektor donosi najviše štete prirodi.

Izbacivanje mesa iz ishrane neće smanjiti zagađenje okoliša - rješenje je u ispaši stoke?

Kao razlog navode veliku potrošnju vode u mesnoj industriji te podatak da se trećina obrađene zemlje koristi za proizvodnju milijarde tona stočne hrane.


Tagovi

EEA Onečišćenje Okoliš Zdravlje ljudi Poljoprivreda


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.