U 2019. godini oko 135 miliona ljudi u 55 zemalja svijeta nije imalo dovoljno hrane te je zatražilo pomoć. Procjenjuje se i kako je čak 75 mil. djece izgladnjelo dok sa druge strane, njih 17 mil. ima čak i previše te se rasipa njome.
Na svijetu nema dovoljno hrane, činjenica je koju je nama, na ovim prostorima teško shvatiti.
Posebno je komplikuje situacija oko koronavirusa, a sigurnost hrane te samodostatnost u poljoprivredno - prehrambenim proizvodima u svim državama svijeta kao i organizacijama koje se bave ovim resursom, postali su prioritetno područje.
"Rastite, njegujte, održavajte. Zajedno." moto je ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane koji se obilježava danas, 16. oktobra.
U sklopu Ujedinjenih naroda (UN) 1945. godine osnovana je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), a 1980. Generalna skupština organizacije usvojila je obilježavanje ovog dana zbog činjenice da je ona preduslov ljudskog opstanka i blagostanja te osnovna ljudska potreba.
Cilj održavanja je pojačati svijest javnosti o problemu njenog nedostatka u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva.
Iako u razvijenim zemljama obiluju hranom, a troše je i previše, u siromašnima vlada glad.
Istorija rasipanja hrane usko je povezana sa globalizacijom. U sve umreženijem svijetu lanci snabdjevenosti postaju duži, a nekada sezonski proizvodi gotovo svuda u svijetu zbog uvoza su dostupni tokom cijele godine. Na tom često dugom putu od farme do stola, ona se gubi ili troši u svakoj fazi, a svježa poput voća, povrća, mliječnih proizvoda i mesa posebno je ranjiva.
Procjenjuje se da se globalno godišnje potroši 1,3 milijarde tona hrane, a čak 88 miliona baci.
Prema FAO podacima, zemlje sa visokim i niskim prihodima bacaju najviše. U državama sa niskim prihodima, gubici se najčešće javljaju u ranijim fazama, tokom proizvodnje, rukovanja i skladištenja.
Da je stanje alarmantno, pokazuje i zadnji izvještaj o hrani Europske komisije. U posljednje četiri godine zabilježen je najveći porast gladi u svijetu. U 2019. godini oko 135 miliona ljudi u 55 zemalja svijeta nije imalo dovoljno hrane te je zatražilo pomoć. Procjenjuje se i kako je čak 75 mil. djece izgladnjelo dok sa druge strane, njih 17 mil. ima čak i previše te se rasipa njome.
Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom virusa Covid-19 vrijeme je za razmišljanje o stvarima do kojih nam je zaista stalo i našim najosnovnijim potrebama. Ova nesigurna vremena natjerala su mnoge da ponovno počnu cijeniti nešto što neki uzimaju zdravo za gotovo.
Hrana je suština života i temelj naših kultura i zajednica. Očuvanje pristupa kvalitetnoj i zdravstveno ispravnoj prehrani biti će i dalje bitan dio odgovora na pandemiju, posebno za siromašne i ranjive zajednice koje su njome najteže pogođene, kao i ekonomskim šokovima - posljedicama toga.
Nakon koronavirusa slijedi recesija: Milioni bi mogli ostati bez hrane
Zemlje, privatni sektor i civilno društvo moraju osigurati da naši prehrambeni sistemi uzgajaju raznolike proizvode kako bi zajedno nahranili sve veću populaciju i održavali planetu.
Svaki stanovnik ove Zemlje sada je važan i ima ključnu ulogu u zaštiti prehrambenog ciklusa.
Tagovi
Autorica
Adnan Durmišević treći put presijava kukuruz: "Proglasite više divlju svinju štetočinom"
Porodica Habib godišnje otkupi oko 300 tona raznih plodova - spremni su za novu sezonu
Kako postupiti prema voćkama nakon snijega i minusa?
Tragedija: Bračni par skuhao juhu od mrazovca - mislili su da je srijemuš
Evropski parlament dao zeleno svjetlo za ublažavanje pravila ZPP-a
Italijani od Romanije žele napraviti "biodistrikt": Kajmak im zapao za oko
Najveća zabilježena suša natjerala proizvođača pjenušaca na otpuštanje radnika jer grožđa - nema
Orange plus: Proizvođači malina mogu se javiti do kraja sedmice
