Sjemenska proizvodnja ima potencijala u BiH, iako je skoro pa ugašena?

Oranične površine u Bosni i Hercegovini zastupljene su u prosjeku na oko pet hiljada hektara i njih obrađuje samo sedam firmi iz naše zemlje, stoji na zvaničnoj stranici Razvojne banke Federacije BiH.

Jedna od njih je i "Poljoprivrednik" iz Odžaka, koja posjeduje kapacitete skladišnog prostora od 36.000 tona kao i farmu tovne junadi u Derventi.  Na 900 hekata plodne zemlje, uzgajaju ratarske usjeve, tačnije imaju sjemensku proizvodnju pšenice, ječma, soje i kukuruza, koja je od strateškog značaja zato što je ovaj vid uzgoja potpuno ugašen u Bosni i Hercegovini.

Važnost pomenutog posebno je došla do izražaja tokom prošle godine, na početku pandemije koornavirusa. Poljoprivrednici su strahovali da neće imati dovoljno sjemena da zasiju svoje površine, posebno kada su se granice zatvorile i nije bio moguć slobodan transport roba i usluga. Iz tog razloga, domaće sjemenarstvo potrebno je podržati kako bi se intenziviralo i podiglo na viši nivo.

Poticaji: Počinje borba za minimum 3% sredstava od ukupnog budžeta

Međutim, nedavno smo pisali, proizvođačima u našoj zemlji potrebna su sredstva za ulaganje u nove objekte, štale, povećanje brojnog stanja stoke, nove prerađivačke kapacitete. Na pojedinim gazdinstvima mehanizacija je stara i više od 30 godina.

Prioritet nove tehnologije i perspektivne proizvodnje

Kako navode iz ove kompanije, prioritet im je da obezbjede novu tehnologiju za doradu sjemena.

"Investicija koju planiramo je vrijedna oko pola miliona KM. Budući da obrađujemo 900 hektara zemljišta, imamo potrebu i za stajskim đubrivom jer želimo razvijati farmu do 200.000 junadi u Odžaku, a zajedno sa farmom i stajnjakom ćemo poboljšati i kvalitet obradivog tla, ali i raditi na razvijanju bioplinskog postrojenja jer to ide jedno uz drugo", navodi direktor, Drago Kisić.

Umjesto maline, odlučili se na proizvodnju lješnika i nisu se pokajali

On takođe dodaje da pored ratarske proizvodnje, imaju i matični rasad lijeske od 6,5 hiljada stabala, čiji je rodni potencijal od 80.000 do 100.000 sadnica lijeske godišnje.

Ističe kako ova voćarska vrsta ima dobru perspektivu u Bosni i Hercegovini i da bi to trebalo iskoristiti i razvijati dalje. "Želimo edukovati proizvođače, ali i poboljšati plasman sadnica jer je to nešto što je sigurno i isplativo", zaključuje Kisić.