Potrošačka korpa u BiH preko 2.000 KM, ko će je moći priuštiti?

Prema odrađenim statističkim analizama, cijene osnovnih životnih namirnica u našoj zemlji imaju trend rasta, ali prikrivenog, kako navodi N1. Stručnjaci smatraju da je uzrok ovom poskupljenju, sve izraženija razlika između bogatog i siromašnog sloja stanovništva. Tačnije, bogati postaju još bogatiji dok siromašni bivaju u sve lošijoj situaciji. 

Prodavači na pijaci u Sarajevu kažu kako je stanje skoro pa dramatično jer ljudi nemaju novca pa kupuju vrlo male količine ponuđenog povrća. 

"Nema prodaje jer je kupovna moć dosta opala. Tome je doprinjela korona najviše pa se slabo svijet i kreće", navode neki od njih.

Cijena nafte uticala na poskupljenja

Iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, navode da je sada najaktuelnije poskupljenje ulja, takođe je skočila i cijena nafte pa je samim tim došlo do povećanja cijena i drugih proizvoda. 

"Nema naglih promjena cijena nego je riječ o stihijskom, ali stalnom poskupljenju. Obrađujemo podatke za potrošačku korpu i preliminarni rezultati pokazuju da će ona iznositi nešto više od 2.000 KM", pojašnjava Lejla Čaušević - Sućeska iz ovog Saveza.

Problem je u tome što prosječna plata u BiH ne može pokriti ni polovinu ovoga iznosa, a što znači da većina ljudi kod nas neće moći priuštiti ni one osnovne namirnice. 

Promjene cijena na dnevnom nivou ?

Prikiriveni rast podrazumijeva da neki proizvod jedan dan košta po jednoj cijeni dok je već drugi skuplji za par feninga. Ekonomski stručnjak, Admir Čavalić, smatra da za navedenu pojavu postoji nekoliko razloga. 

“Prije svega rast cijena pojedinih energenata i struje u RS, a goriva u FBiH, zatim rast cijena određenih akciznih dobara, poput cigareta, te blokade nekih lanaca snabdijevanja, usljed pandemije", napominje Čavalić.

Potražnja za povrćem slaba usljed visokih cijena - neće biti jeftinije ni kasnije?

Podsjetimo, slična situacija bila je početkom jeseni 2020. godine, kada je usljed situacije sa pandemijom koronavirusa, poljoprivredni sektor u našoj zemlji ozbiljno je narušen.

Prema statističkim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u ukupnoj strukturi prodaje na pijacama/tržnicama, povrće ima najveće učešće, sa 47,6%, zatim voće sa udjelom od 22,1% nakon čega slijede peradarski proizvodi i jaja sa 10,5 odsto, zatim mlijeko i mliječni proizvodi sa 9,3 odsto, med sa 2,8%, a ostali agrarni proizvodi imaju učešće sa 7,7%.