• Nakon poplave
  • 21.05.2019. 07:30

Potanjirati kukuruz? Zaorati povrće? Ukloniti stočnu hranu? Šta nakon poplave?

Nakon obilnih padavina koje su uzrokovale i poplave, na poplavljenim je područjima važno pravilno postupati sa ratarskim, povrćarskim, voćarskim i drugim kulturama te stočnom hranom i mehanizacijom.

Foto: Depositphotos/ginasanders
  • 171
  • 19
  • 0

Nakon obilnih padavina koje su uzrokovale i poplave, na poplavljenim je područjima važno pravilno postupati sa ratarskim, povrćarskim, voćarskim i drugim kulturama te stočnom hranom i mehanizacijom.. 

Savjetodavna Srpske donosi niz savjeta kojih bi se svaki poljoprivredni proizvođač trebao pridržavati. 

Sanacija poplavljenih usjeva kukuruza

Na površinama zasijanim kukuruzom, štete od poplava su različite u zavisnosti od karakteristika zemljišta, fenofaze razvoja biljke, vremena trajanja i intenziteta poplavnog talasa. Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode, potrebno je izvršiti razbijanje pokorice na površini zemljišta kako bi se omogućila aeracija i poboljšalo nicanje biljaka, dalje nastaviti sa uobičajenom agrotehnikom.

Ako je sa parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta (biljke su u fazi 3 do 7 listova, ali su uginule zbog ogoljevanja korjena) treba potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu; koristiti hibride FAO grupe 400-300, a u slučaju kasnije sjetve i FAO gupe 200; nakon nicanja uraditi suzbijanje korova i kultivaciju sa prihranom, odnosno nastaviti sa uobičajenom agrotehnikom.

Obilne padavine ugrozile usjeve i zasade - od pšenice, preko krompira do voća

Ako je na zasijanim parcelama došlo do gušenja izniklog kukuruza uslijed dugotrajnog zadržavanja vode te ukoliko je zemljište povoljnog mehaničkog sastava, brzo se isušuje i nije sabijeno izvršiti direktno presijavanje parcela, bez prethodne predsjetvene pripreme; sijati hibride FAO 400 ili 300 na razmak u redu od 24 cm, dalje nastaviti sa uobičajenom agrotehnikom. Kad se voda kratko zadržala i nije došlo do erozije (odnošenja) zemljišta i ako nema vidnih oštećenja kukuruza (razvijenost do 6 listova) u slučaju velike zakorovljenosti usjeva, što prije tretirati usjev herbicidom, koristiti preparate na bazi dikambe ili bentazona, kao i preparate na bazi nikosulfurona ili kombinaciju navedenih aktivnih materija u jednom preparatu; nakon suzbijanja korova izvršiti kultiviranje sa prihranom u dozi od 250-300 kg/ha.

Sanacija poplavljenih usjeva strnih žita

Strna žita (pšenica, tritikale) su u fazi klasanja, a ječam u fazi mliječne zrelosti i osim područja na kojima leži voda nekoliko dana ili koja su povaljana bujicom se brzo oporavila od poplave.

Žita koja su još u vodi vjerovatno će biti uništena, te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i planirati postrnu ili čekati jesenju odnosno proljetnu sjetvu.

Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana, ovakav usjev treba što prije zaorati.

Žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi mogu da do kraja perioda zrenja donesu kakav takav prinos, ovo naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju. Tokom žetve će se znati prava situacija i odlučiti da li je ovaj proizvod  za ljudsku hranu ili za ishranu stoke.

Povrtno bilje

Povrtno bilje je od svih poljoprivrednih usjeva najosjetljivije na plavljenje i u principu većina povrtnih usjeva poslije jednodnevnog plavljenja je uništena.

Lisnato povrće kao što je salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk i sl. se bez obzira na dužinu plavljenja, pa mada ona bila i kratka i bez vidnih posljedica po usjev, ne smije koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga i ti usjevi se trebaju zaorati ili zatanjirati i na tim površinama zasnovati novu proizvodnju. I jagode koje su poplavljene se ne smiju koristiti.

Plodovito, korijenasto i krtolasto povrće kao što su paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršun i sl. se nalaze u početnoj fazi razvoja i ukoloko su preživjeli poplavu i sada nastavljaju sa razvojem mogu se po prispijeću plodova koristiti u ishrani i prodavati, sa tih biljaka koje su sada u vegetativnom razvoju treba bez čekanja kiše odstraniti prljavštinu (oprati). Isto se odnosi i na povrće u zaštićenom prostoru, a radi prosušivanja zemljišta ukloniti malč foliju, a po potrebi i komplet foliju sa plastenika radi jednostavnijeg održavanja i zaštite zdravlja biljke.

Problemi u voćnjacima

Kod voćki stablašica ako nije došlo do fizičkih oštećenja ili dugotrajnijeg ležanja vode neće doći do nekih većih problema. Maline i jagode koje su bile u poplavnom talasu mogu biti i fizički oštećene a takođe mogu imati i odnošenje površinskog sloja zemljišta. Problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina. Treba voditi računa o tome i redovno vršiti preglede i zaštitu zasada.

Lucerka, crvena djetelina, trave, travno-djetelinske smjese

Ako je parcela nekoliko dana bila pod vodom, trava zaprljana blatom i polegla trava prvog otkosa nije za upotrebu i ne preporučuje se njeno korištenje za stočnu hranu. Ako je površina polegla na jednu stranu, potrebno je kositi "na zalaz", odnosno suprotno od pravca polijeganja. Kada nove biljke dostignu porast od 15 cm potrebno je prihraniti sa KAN-om 27% u količini od 100-150 kg/ha, prihranu uraditi i za leguminoze (djeteline), jer je voda isprala azot iz oraničnog sloja. Drugi otkos kositi i koristiti za stočnu hranu na uobičajen način.

Poplavljene površine pod livadama i pašnjacima pokositi čim prije kako bi se na vrijeme razvila nova, nekontaminirana krma. Ne smije se kositi previše nisko ("obrijati travnjak"), jer na taj način usporavamo regeneraciju drugog otkosa.

Preporuke za postupanje sa stočnom hranom sa poplavljenih područja

Hranu koja je bila u direktnom kontaktu sa vodom iz poplavnog talasa ne stavljati u promet.

Ovlažena hraniva je najbolje sušiti na jakom suncu, koje će uništiti većinu štetnih mikroorganizama, mikrobiološku analizu stočne hrane uraditi neposredno prije korištenja, a nakon sušenja i nakon osposobljavanja, jer npr. mikotoksini i druge vrste kvara hrane mogu da se pojave tek nakon nekoliko dana, pa i sedmica.

Navlaženi dio prekrupljenih zrnastih hraniva, potpune i dopunske krmne smjese, premiksi, u peletiranom ili rasutom stanju se trebaju bez razmišljanja odbaciti.

Ako je silaža prije poplave bila zdrava i nije bilo moguće vidjeti pljesniva ili ugljenisana mjesta, dovoljno je odbaciti natopljeni sloj silaže. Ako nakon uklanjanja vidljivo nakvašenog sloja, silaža koja je ispod nije promjenila vlažnost, niti rN vrijednost, što iskusni praktičar može, čulom dodira i mirisa, valjano procjeniti (vlažnost treba da bude do 72 %, a rN do 5.0), ostatak koristiti bez ograničenja.

Poplavljenu zrnastu hranu kod koje dođe do bubrenja i/ili klijanja zrna treba neškodljivo ukloniti. U slučaju da je tokom skladištenja osušenog hraniva došlo do vidljivih promjena na istom, neophodno je prije upotrebe obaviti i mikrobiološku analizu. Ako se tako ne postupi, takva hraniva treba neškodljivo ukloniti.

Kao i silaža, sjenaža koja je bila dobrog kvaliteta prije poplave može da se koristi nakon što uklonite naplavljeni sloj. Pri tome dio koji se odbacuje treba da zahvati dublji dio zdravog sloja nego što je to slučaj kod silaže.

Sijeno koje je poplavljeno treba bez razmišljanja odbaciti. To se odnosi i na dehidrovanu lucerku, u rasutom ili peletiranom stanju a i svu poplavljenu slamu treba odbaciti.

Preporuke za postupanje sa mehanizacijom sa poplavljenih područja

Prije bilo kakvog rada na poplavljenom traktoru, potrebno je odstraniti akumulator. Dobro isprati sve sklopove motora i sačekati 24 sata da se voda ocijedi. Motor traktora nikako ne startovati dok se detaljno ne pregledaju i očiste svi sklopovi. Najbolje je da stručna osoba provjeri ispravnost motora i električnih instalacija. Smatra se da su električni sklopovi koji su tokom boravka pod vodom imali napajanje, trajno oštećeni, dok se elektronski dijelovi, koji nisu bili pod naponom, mogu djelimično popraviti (pranjem, čišćenjem i sušenjem).

Kada su u pitanju električni sklopovi, svaki dio treba izvaditi iz traktora i dobro ga osušiti. Prije ponovnog povezivanja, sve kontakte treba dobro očistiti i nanijeti odgovarajući kontakt-sprej. Posebnu pažnju obratiti na ležaje koji se nalaze u električnim sklopovima, (neophodno ih je zamijeniti). Ukoliko je traktor kratkotrajno bio zahvaćen plavnom vodom i ako je došlo do manjeg ulaska vode u komore sa uljem potrebno je provjeriti nivo ulja u komorama, ukoliko je došlo do malog povećanja nivoa ulja u komorama treba iskoristiti činjenicu da se voda uvijek nalazi na dnu komore, te odvijanjem zaptivke na dnu komore ispuštati vodu dok se ne pojavi ulje. Ovo je izvodljivo u komorama za transmisiju.  

Kada je u pitanju ulje u motoru, ukoliko se pojavljuje višak na mjeraču, neophodno je izvršiti zamjenu ulja, kao i zamjenu svih filtera. Nakon zamjene ulja u motoru, postoji mogućnost pojave "bijelog ulja" koje je rezultat miješanja ulja sa ostatkom vode koja će za nekoliko radnih sati ispariti, a rezultat tog procesa je pojava bijelog dima na izduvnoj grani. U tom periodu ne treba preoptrećivati motor. Korisna preventivna mjera je ponovna zamjena motornog ulja i filtera nakon kraćeg perioda rada.

Rezervoar za gorivo treba potpuno isprazniti, isprati i dobro osušiti, izvršiti kontrolu hladnjaka, prenosnog sistema, kao i sistema za kočenje, kojima će takođe biti potrebno čišćenje, podmazivanje, promjena ulja, a možda i zamjena određenih dijelova, remenje je takođe potrebno izmjeniti pošto ih supstance iz plavnih voda nagrizaju, te nakon kratkog perioda upotrebe dolazi do deformacija. Traktori novije proizvodnje su kompleksni i sastoje se od brojnih softverskih komponenti koje su podrška pokretnim i nepokretnim dijelovima, kao i ostalim sklopovima te je i proces sanacije nakon poplava znatno komplikovaniji. Priključnu mehanizaciju je potrebno detaljno isprati, promjeniti remenje, ulje i podmazati mehaničke sklopove.

Tri oblika degradacije zemljišta 

Na poplavljenom području identifikovana su tri osnovna oblike degradacije poljoprivrednog odnosno, povrtnog zemljišta i to: 

  • ispiranja zemljišta, odnosno, odnošenje hraniva te je potrebno po povlačenju vode izvršiti površinsku pripremu i obilnije đubrenje zemljište sa NPK đubrivom, a nakon toga zasnovati novu proizvodnju;
  • odnošenje  plodnog sloja zemljišta različitog intenziteta po dubini profila i širini, potrebno je izvršiti sanaciju zemljišta uz pomoć stručnih službi; 
  • nanos kvalitetne zemlje, uglavnom smješe humusnih materija pomiješanih sa pjeskom i šljunkom potrebno je ukoliko nema plavnih nanosa (panjeva, kamenja, i sl.) koji onemogućavaju obradu sačekati da se zemljište ocijedi i onda samo površinski pripremiti sjetveni sloj i bez đubrenja zasnovati novu proizvodnju.

Autor: Milovan Ćućić, Savjetodavna Srpske


Izvori

Savjetodavna Srpske


Tagovi

Poplavljeno područje Sanacija Savjeti Mehanizacija Povrćarstvo Ratarske kulture Stočna hrana

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi