Pomoćni poljoprivredni objekti prepušteni zubu vremena

Stari pomoćni objekti koji su služili domaćinstvima u poljoprivredne svrhe, preživjeli su i posljednji rat na našem području, te i danas prkose vandalima, ali ne i zubu vremena. U mnogim srebreničkim selima još uvijek ima pomoćnih objekata i mlinova, starih više od pola vijeka.  

Najviše ih je u planinskim selima Urisići, Trubari, Stajčići, Luci, Skelanima, kao i prigradskim naseljima. Niko ne zna koliko ih ima i u kakvom su trenutnom stanju.

Građeni bez eksera

Jedan od takvih objekata zabilježila je naša kamera ispod sela Miholjevine, tridesetak kilometar od Srebrenice, gdje je tokom rata porušeno 26 kuća, samo je ostao mlin Ibrahima Muminovića, dok je isti objekat Izeta Hrustanovića spaljen.

Građeni su od slabog i mješovitog materijala, a najčešće kamena, drveta i blata, poput štala, sušara za šljive, hambara, salaša, vanjskih klozeta, raznih ostava i magaza i danas govore o njihovoj davnoj, svakodnevnoj upotrebi. Služili su za domaćinstva, ostavljanje alata, sušenje voća i skladištenje žitarica nakon žetve. Neki su imali otvorena ognjišta i služili za spremanje hrane tokom proljeća i ljeta.

Kako se prave trapovi - čuvaju voće, povrće i meso do proljeća?

Svi objekti imali su kamena cokla, a korisni dio građen je od drveta. Pokrivani su šindrom, limom ili plavim kamenim pločama. Zidovi salaša, u kojima se sušio kukuruz u klipu bili su od uskih letvi, kako bi mogao prolaziti zrak i svjetlost.

Hambari su građeni od širokih dasaka i imali su tri duboke ostave za pšenicu, okrunjeni kukuruz i zob za stoku. većina takvih objekata služila je za ostavljanje poljoprivrednog drvenog alata, plugova i jarmova.

Pomoćni seoski objekti postavljani su pored samih kuća, kako bi bili pristupačni u svako doba. Bili su to prosti za gradnju, a u njih se ugrađivao kamen i drvo bez ijednog eksera. Drveni predmeti su urezivani i uklapani. Najčešće su građeni zimi. 

Turistička atrakcija  

Danas ih zamjenjuju moderne kuće i štale sa strujom i vodom i niko ih ne koristi, ali i ne ruši niti održava. Ostavljeni su za sjećanje na pretke, ali i zubu vremena, koji ih svaki dan obrušava. U nekim zemljama ovakvi objekti su turistička atrakcija, koja donosi i dobru zaradu. No, kod nas to nije slučaj.

Tokom minulog rata na području srebreničke općine porušeno je ili devastirano više od 6.400 stambenih i drugih objekata. Do sada je obnovljeno 2.890 kuća, dok na obnovu čeka još 3.510 porušenih objekata.