Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Skladištenje namirnica
  • 26.11.2022. 10:30
  • Sarajevsko-romanijska regija, Republika Srpska, Višegrad

Kako se prave trapovi - čuvaju voće, povrće i meso do proljeća?

Milenko Šimšić i dalje čuva svoj krompir u trapu ispod ambara.

Foto: Marijana Simanić
  • 505
  • 130
  • 0

U vrijeme kada nisu postojali rashladni uređaji, frižideri i zamrzivači, seljaci se se dovijali da duboko u zimu, pa i do proljeća, sačuvaju povrće i voće, manje sirovo, a duže suvo meso. Najjednostavniji način je bio da se iskopaju trapovi, duboko u zemlji i u njih ostavi ono što ljuti mrazevi ne mogu uništiti.

Trap su, sinovi domaćina kuće, ako ih je imao, kopali na posebno odabranom mjestu u dvorištu blizu kuće kako bi se, ono što se u njega skladištilo, lakše donijelo do prostorija u kojima su ukućani boravili.

Kako se pravi trap?

Ovaj dio dvorišta morao je da bude "ocjedit", da se ne pojavljuje voda u kišnom periodu ili vremenu kad se otapaju veliki snijegovi, često i u "rustu", zemljišta bogatom kamenim koji se pri kopanju osipa i kruni. Milenko Šimšić iz višegradskog sela Žlijeb, smještenog ispod stjenovitog masiva planine Dikave, priča da su trapovi nekada bili na nekom malom brežuljku.

Na trapu se pravio manji otvor, da mršav čovjek može ući, kaže Milenko

"Iskopala bi se rupa u zemlji, dubine i do dva metra, onda se obložila lučevim daskama, popatosila bi se, a postavljeno je nekoliko direka koji su držali krovnu konstrukciju. Krov je obavezno bio 'na dvije vode' kako bi se voda lakše slivala i ne bi prodirala u unutrašnjost trapa", prisjeća se Šimšić.

U davna vremena nije bilo ni najlona i nepropustljivog material pa je često, ko je imao, stavljao krov od lima razvaljenih buradi. Sve je to zatrapavano velikim slojem zemlje, one koja je iskopana prilikom kopanja trapa.

"Posebna pažnja posvećena je bila izgradnji što manjih vrata, tek tolikih da bi se mršav čovjek mogao u njega zavući. Bila su od drveta, a za vrijeme velikih mrazeva na njih bi domaćice stavljale izanđalu ručno tkanu ćebad od vune, koja su bila dobar izolator", kaže ovaj domaćin.

Selo Žlijeb

Tako izgrađen trap bio je spreman da u njega domaćin lageruje prvenstveno krompir. Temparatura je ovim skladištima stalna od 12 do 15 stepeni Celzijusovih tako da krompir ostane nesmrznut i do naredne sadnje.

"U posebnu pregradu su se ostavljale i jabuke, i to u slamu koja ih je dodatno oblagala. U njega je ostavljana i repa i tikva, ali ona ne bi dočekala proljeće jer su njom hranjene domaće životinje", dodaje Šimšić.

Čuvaju jabuke u brdskim tunelima - uštede više od 30 posto struje

On ističe da se u trap moglo stavljati i meso u toku ljeta da bi se bar na neko vrijeme sačuvalo od visokih temparatura i ne bi pokvarilo.

Modernizovana skladišta

Svako vrijeme nosi svoj napredak. Tako su se i trapovi godinama modernizovali. U selu Žlijebu domaćini su kasnije trapove pravili ispod salaša, ambara, sušara za meso tako što ispod njih iskopaju rupu, oblože je kamenom ili izbetoniraju.

Jedini domaćin u selu

"U jedan takav moj rođak je mogao da uskladišti i dvije tone krompira što je za to vrijeme bilo pravo čudo", govori ovaj domaćin koji i dalje čuva svoj krompir u trapu ispod ambara.

Njegova kuća je jedina "živa" u ovom selu. Ostale su same, domaćini pomrli, a djeca odselila u gradove. Padaju stare ograde, zarastaju njive, rastinje niče po livadama. A stari dobri trapovi se obrušavaju u dvorištima napuštenih seoskih kuća i pitanje je vremena kad će se samo pominjati da su tu nekad bili.


Tagovi

Selo Žlijeb Višegrad Trap Trapovi Milenko Šimšić Skladištenje povrća Čuvanje namirnica


Autorica

Marijana Simanić

Više [+]

Diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njezin hobi.