Poljoprivrednik, nakupac, trgovac - isti proizvod, a tri cijene

Ko, kako i koliko zarađuje u lancu prodaje nekog poljoprivrednog proizvoda? Jesu li te cijene realne i u kakvoj je poziciji primarni poljoprivredni proizvođač. Najviše truda, rada i troškova snosi poljoprivrednik, a najmanje zaradi od svog proizvoda. U lancu kretanja od njive do supermarketa ili pijace isti proizvod doživi najmanje tri promjene, tri "skoka" cijena. Poljoprivrednik proizvede i proda nakupcu, nakupac kao posrednik otkupi i preproda, a krajnji trgovac na kraju isti proizvod prodaje kupcima. Nisu rijetki primjeri da krajnja cijena kod trgovca bude skoro tri puta veća nego li kod onoga ko je proizveo proizvod. Sistem u kojem se svako "ugradi" u cijeni i zaradi prema krajnjem proizvođaču poljoprivredniku je onda nepravedan.

Neravnopravan položaj

Ovdje nije riječ o konkurenciji, kvalitetu, uvozno/izvoznom lobiju ili potražnji na tržištu, već ustaljenom sistemu otkupa povrća u kojem poljoprivrednik nema apsolutno nikakvu sistemsku zaštitu. Većina poljoprivrednika u jeku sezone je od jutra do mraka na poljima, njivama ili plastenicima, oni koji nemaju dodatnu radnu snagu koju treba platiti da direktno na pijaci prodaje njihove poljoprivredne proizvode u situaciji su da prodaju po cijenama koje diktiraju nakupci. Registrovani poljoprivrednik, obrtnik, osim troškova proizvodnje ima i namete države, porez, doprinosi, računovodstveni servis, takse i slično, a osim toga i utrošeni rad, trud i vrijeme. Zatim dolazi nakupac, čija je osnovna radnja otkup, transport i preprodaja, povrća bez ikakvih nameta, taksi, poreza i slično. Je li onda, i koliko je to realno, a očigledno je da u tom sistemu nakupac dva do tri puta više zaradi od poljoprivrednika za isti proizvod.

Cijene prehrambenih proizvoda mogle bi doživjeti tržišni šok

Poljoprivrednik je i predmet kontrola, zašto? Zato što je u sistemu, zaveden evidentiran, i tačno se zna mjesto, adresa, proizvodnja, promet, s druge strane nakupci su totalna nepoznanica, neregistrovani, kao da i ne postoje.

Jedan paradajz - tri cijene

Kako to izgleda u praksi, najbolje pokazuju brojevi, cijene. Trenutno poljoprivrednici muku muče kako prodati svoje proizvode, obzirom na ovogodišnju epidemiološku situaciju, restrikcije i oslabljenu kupovnu moć kupaca pa svoje proizvode prodaju i ispod najnižih minimalnih otkupnih cijena. Mnogo tona povrća će nažalost propasti na njivama. Cijene su takve da danas poljoprivrednik za kilogram paradajza na kućnoj adresi može dobiti oko 1,2 KM do 1,4 KM po kilogramu, skoro 70% manje nego li za isti period prošle godine. Nakon što nakupac otkupi i preproda, u trgovini ili na pijaci taj ispti paradajz košta oko 2,5 KM, pa čak jedno vrijeme i 3,0 KM po kilogramu. Riječ je o tome da poljoprivrednik u ovakvom sistemu nikada neće moći zacijeniti svoj proizvod u odnosu na uloženi rad i trud, a uvijek će biti uslovljen otkupnom cijenom. Povrće ne može "stajati" svaki dan skladištenja još više smanjuje kvalitet i samu cijenu.

Prodaja na kućnom pragu

Vrlo visoke cijene povrća ove godine na tržnicama, supermarketima ili radnjama i samim trgovcima predstavljaju veliki problem u prodaji. Očito da je zaživio trend odlaska direktno na kućnu adresu poljoprivrednika, gdje kupac prvo ima svjež proizvod po znatno nižoj cijeni. Biti dovoljno fleksibilan i pratiti sve zahtjeve na tržištu danas je jedan od preduslova dobre zarade za svakog poljoprivrednika. Period zadruga, sigurnog otkupa po unaprijed dogovorenim mininimalnim cijenama za koje je država bila garant, je iza nas. Danas se poljoprivrednik na sve načine mora sznalaziti i iznalaziti rješenja kako svoj proizvod prodati i zaraditi.

Štitite povrće listovima paradajza, crvenim, bijelim lukom i korovskim vrstama

Online platforme za prodaju su nešto što je u ovoj godini postalo osnovno sredstvo i alat kod poljoprivrednika, ali i načina kupovine kupaca. Sve dok se sistemski ne odredi i definiše po zakonu svačija uloga u lancu prodaje, poljoprivrednici u smislu otkupnih cijena i kontrola će biti u nepovoljnom položaju u odnosu na nakupca i trgovca.