Para nema, pa ni popisa poljoprivrede: Ko "lovi u mutnom"?

Tresla se gora rodio se miš, ili u prijevodu ništa od pompeznog hvalisanja kako će Bosna i Hercegovina nakon više od šest decenija, ove jeseni dobiti popis poljoprivrede. Još jednom su predstavnici bh. vlasti pokazali da je njihova riječ ustvari prazno obećanje (čitaj: slagali su).

Pojeo je vuk magarca! Popisa poljoprivrede, neće biti. Iz ko zna kojeg pokušaja, zvanično je trebao početi u oktobru 2025., a očekivanja su bila velika – od preciznih podataka do potpune slike domaće proizvodnje. No, para nema.

Para nema...

Iako je Vijeće ministara BiH još lani usvojilo Akcijski plan za njegovu provedbu, a Agencija za statistiku BiH odradila, kako tvrde, većinu pripremnih aktivnosti, ključni preduvjeti nisu ispunjeni.

"Odluka o pripremi, provođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u Bosni i Hercegovini 2023.–2026. još nije finalizirana. Budžetska sredstva za provođenje Popisa nisu osigurana u sve tri statističke institucije", navode iz Agencije za statistiku BiH, dodavši kako ostaju opredijeljeni za njegovu realizaciju, kada se osiguraju neophodni institucionalni i finansijski preduslovi.

Statističari za pripremu popisa poljoprivrede traže mjesečne naknade od 550 KM

Bez usvojenog pravnog okvira i osiguranih budžetskih sredstava posao se ne može obaviti. O posljedicama odgađana, nisu željeli govoriti, kažu za to statistički sistem nije nadležan. Upit smo poslali i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, no odgovor nikada nismo dobili.

Političko pitanje

Ima volje, ali nema sredstava, saznanja su agroekonomiste, prof. dr Sabahudina Bajramovića sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. On je stava da je ovo i dalje čisto političko pitanje, a u čemu je kvaka, kaže, ni sam ne može shvatiti.

"Mislim ipak da je glavni problem što ne postoji želja da se popis uradi. To je osnovni dokument svake zemlje koja vodi računa o svojoj poljoprivredi. On bi nam trebao dati uvid u stvarno stanje, sve ovo što trenutno radimo je na bazi nekakvih procjena", ističe profesor Bajramović.

U pravilu bismo, podsjeća, kao i druge države, popis poljoprivrede trebali raditi svakih 10 godina, te tako imati realnu ocjenu o svemu u sektoru jer on je osnovni alat za brojne analize, uključujući i poljoprivrednu politiku. Bez njega, dodaje, ne znamo koliko imamo malih, koliko velikih farmi, koliko je ljudi koji rade u poljoprivredi te koliko od nje zavisi.

"Ponekad se stidim kada, na primjer, imam zadaću da dam pregled strukture poljoprivrednih gazdinstava, pa onda kažem da smo zadnji popis radili '61. godine prošlog vijeka, što je poražavajuće, jer mi ne znamo ni kolika nam je prosječna farma", navodi profesor.

Uvijek jedna, druga ili treća strana ne žele popis, jer bi to, smatra agroekonomista, možda tražilo i neke mjere i ko zna šta se krije iza toga, ali i dalje ne vidi razloga da nemamo uvid u realno stanje.

Lov u mutnom

"Ovo je sramno šta rade s domaće poljoprivredne proizvodnje", poručuje Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednik FBiH. Jednako je sramno, dodaje, što u 21. vijeku "nemamo pojma s čime raspolažemo".

"Osnovne stvari ne znamo, ali hoćemo u Evropsku uniju, hoćemo evropske fondove. Pravimo kuću od krova, bez temelja i to uredno uvijek pada", navodi Bićo.

Kao krivca vidi sve nivoe vlasti, ali je prema njegovom mišljenju glavni - država, odnosno Vijeće ministara BiH.

"Kako imaju pare za svoja putovanja i reprezentacije, a nemaju za popis. Još gora stvar je što to svjesno rade, neće da znaju šta ima kako bi se i dalje lovilo u mutnom", zaključuje na kraju.

A ovaj lov, ma koliko polemisali, ide na štetu poljoprivrede i njenog cjelokupnog razvoja, jer bez preciznih podataka nema ni temelja za buduće politike, planove i pristup evropskim fondovima. Institucionalni haos, evidentno je, nekima odgovara.