Na području Kiseljaka krenulo se sa otkupom malina od voćara iz centralne Bosne, a cijene se kreću od 4,10 KM za sortu vilamet i 4,20 za miker.
Domaći malinari tokom proteklih godina suočavali su se sa problemom otkupa, ali prema podacima pojedinih hladnjača, u 2021. velika je vjerovatnoća da će biti zadovljni cijenama po kojima će prodavati ovo voće.
Na području Kiseljaka krenulo se sa njenim otkupom od voćara iz centralne Bosne, a cijene se kreću od 4,10 KM za sortu vilamet i 4,20 za miker.
"Veliki broj proizvođača ranijih sezona je usljed niskih cijena, zapustio svoje zasade pa se to odrazilo i na kvalitet ploda, a slična situacija je i ove godine, mada ima šanse da se popravi", rekao je za Klix.ba, Edin Bušatlić, agronom u tamošnjoj hladnjači "Penik company".
U 2020. oni su otkupljivali maline po cijenama od 3,40 do 3,75 KM, a uzgajivači su zbog rasta vrijednosti u odnosu na protekla razdoblja, ponovo motivisani da se vrate ovoj proizvodnji pa čak i da je intenziviraju.
Prema riječima predsjednika Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, Admira Đelme, realnost je da su i površine pod ovom vrstom, kao i broj malinara smanjeni, naraočito u periodu kada je koštala 1,50 KM. Ovo je dosta destimulisalo voćare, što se odrazilo i na proizvodnju ali i na čitav voćarski sektor. Ipak prošle godine cijena maline počela je rasti, a sa njom i interes poljoprivrednika.
"Zadovoljni smo ovom početnom vrijednošću, ali očekujemo da bi ona pred kraj sezone trebala biti i viša", naglašava predsjednik Saveza.
Kako se hladniji period ove godine nešto odužio, odgođen je i početak sezone, ali ako se zadrži trend lijepog vremena, opravdano je, smatra Đelmo, očekivati da godina bude dobra, a kvalitet voća zadovoljavajući.
Ipak hladnjačari su mišljenja da se ni u 2021. neće moći popuniti kompletni raspoloživi kapaciteti.
"Imamo jednu hladnjaču kapaciteta hiljadu tona. Mislim da nećemo uspjeti da je napunimo, ali smatram, da ćemo povećati količinu otkupa u odnosu na prethodnu godinu. U 2020. otkupili smo oko 600t, a u ovoj su očekivanja da imamo oko 800 tona malina", ocjenjuje Bušatlić. Dodaje da će cijene vrlo izvjesno rasti pa čak i za 0,60 KM jer su takve prakse bile i ranijih godina, a sve je uslovljeno tražnjom na evropskom tržištu jer se navedena voćka izvozi odmah.
"Zamrznute maline izvozimo u Srbiju, Austriju, Njemačku, a sada imamo upite iz Turske i još nekih zemalja. Tržište postoji, a nemamo problema ni u prodaji", naglasio je ovaj agronom.
Važno je spomenuti i da se situacija u toj grani popravlja te da bi u narednom periodu i veći broj voćara mogao da se vrati uzgoju malina, ali isto tako to je prilika da počnu i oni koji se do sada nisu time bavili.
Isplaćen poticaj malinarima za prošlu godinu - ipak sačuvana liderska pozicija?
Podsjetimo, u zavisnosti koji kanton u FBiH je u pitanju, potpore su se kretale od 0,10 do 0,35 KM/kg uz prosječno minimalno ubranih od 500 do 700 kilograma plodova. U tom periodu i uz poticajne mjere rijetko koji od uzgajivača je uspio samo i da pokrije troškove. Međutim, protekla godina, ali i tekuća su mnogo optimističinije. Uz veći prinos, veću otkupnu cijenu i povećan koeficijent subvencija, malina bi ponovo mogla vratiti stari naziv "crveno zlato".
Tagovi
Autor
24
Glasova: 13
Katastrofu, propast ćemo! 54,2%
Glasova: 7
Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%
Glasova: 2
Sve će biti isto 8,3%
Glasova: 2
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%