Oko 12 miliona hektara zemlje svake godine izgubimo zbog suše i dezertifikacije

Posljednji izvještaj UN-a ukazuje da suša zahvata sve više regiona i da su štete sve veće. Od 1970. do 2019. godine vremenske, klimatske i vodene opasnosti činile su 50 posto katastrofa i 45 posto smrtnih slučajeva povezanih s njima, uglavnom u zemljama u razvoju. Istovremeno je u tom periodu suša s udjelom od 15 posto u prirodnim katastrofama odnijela 650.000 ljudskih života.

Svjetski ekonomski gubici su zbog nje, za period od 1998. do 2017. godine iznosili 117 milijarde eura, da bi od 2000. godine porasle za 29 posto.

Da je riječ o globalnom problemu govori podatak da se 2022. više od 2,3 milijarde ljudi suočava se s problemom nedostatka vode, a gotovo 160 miliona djece izloženo je teškim i dugotrajnim sušama. U prošlom stoljeću je 10 miliona ljudi umrlo kao posledica ove pojave.

Sada se događa nama

Decenijama smo naučeni da se ovakvi ekstremi dešavaju na nekom drugom mjestu, najviše u Africi. Sada se suočavamo s takvim vremenskim i klimatskim ekstremima širom svijeta. Oko 12 miliona hektara zemlje svake godine izgubimo zbog suše i dezertifikacije.

Suša prijeti Europi i ove godine?

Njene posljedice se osjećaju čak i na području Amazonije gdje tokom prve dvije decenije ovog stoljeća dolazi do pojave velikih šumskih požara. U Izvještaju upozoravaju da ako se nastavi krčenje u ovoj regiji, izgorjet će 16 posto šuma do 2050. godine.

Ni Evropu nije mimoišao ovaj problem. Na 15 posto teritorije bilo je pogođeno 17 posto stanovništva, odnosno milioni ljudi. Samo 2003. fotosinteza na evropskom tlu je smanjena za 30 posto.

Inače, ova pojava negativno najviše utječe na žene jer je njih 72 posto i devet posto djevojčica je opterećeno potragom za vodom i sakupljanjem. Problem dodatno pogoršava njihova neuhranjenost.

Sumorna predviđanja

Predviđanja su takva da će u nekoliko narednih decenija 129 zemalja doživjeti rast djelovanja suše zbog rasta stanovništva i klimatskih promjena.

Ako bi globalno zagrijavanje dostiglo 3℃ do 2100. godine, gubici bi zbog nje mogli biti pet puta veći nego što su danas, s najvećim porastom u mediteranskim i atlantskim regijama Evrope.

Suša u sjevernoj Italiji mogla bi postati ekstremna

Predviđanja su sumorna za ono što nas očekuje. Do 2030. može biti raseljeno do 700 miliona ljudi, do 2040. jedno od četvero djece će živjeti u području s ekstremnim nedostatkom vode.

Više od tri četvrtine svjetske populacije će do 2050. biće pogođeno sušom, 4,8 do 5,7 milijardi ljudi će živjeti u područjima koja će patiti od nedostatka vode barem jedan mjesec. Čak 216 miliona ljudi moglo bi biti prisiljeno da migrira uglavnom zbog ovoga ekstrema u kombinaciji s drugim faktorima, uključujući nestašicu vode, smanjenja produktivnosti usjeva, porasta nivoa mora i prenaseljenosti.