Pretraga tekstova
Velika je razlika u cijenama iznajmljivanja između zemalja članica i pojedinih regija.
Veliki broj poljoprivrednih proizvođača u Evropskoj uniji nisu vlasnici zemljišta kojega obrađuju. Za potrebe svoje proizvodnje oni ga stoga unajmljuju na kratkoročni ili dugoročni period.
Prema podacima Eurostata, u 2020. godini je zakup jednog hektara obradivog zemljišta i/ili trajnog travnjaka bilo najskuplje u Italiji. U prosjeku je najam iznosio 837 eura po hektaru.
Među regijama EU za koje postoje podaci, najviše cijene zakupa u 2020. zabilježene su u talijanskoj regiji Friuli-Venezia Giulia. Ondje je prosjek dosegnuo 1.714 eura po hektaru što je više od dva puta od nacionalnog, a razlika više nego očita.
Italiju i u cijeni i u razlici slijedi Holandija s prosjekom zakupa od 819 eura po hekataru dok je najviše zabilježena cijena iznad 1.500 eura/ha. Ove se cijene, kako se može vidjeti i u grafikonu, odnose na 2019.
S druge strane, poljoprivredno zemljište je u 2020. bilo najjeftinije iznajmiti u Slovačkoj. Ondje je u prosjeku trebalo izdvojiti 57 eura po hektaru.
Gledamo li po regijama EU, najjeftinije su Središnji Norrland i Gornji Norrland u Švedskoj gdje je godišnja renta iznosila 34 eura po hektaru.
Ko je dobio državno poljoprivredno zemljište u Odžaku - bika pojeli, a njive drugi uzeli
U svim regijama EU za koje postoje podaci, iznajmljivanje trajnih travnjaka bilo je jeftinije od zakupa oranica.
Tagovi
Evropska unija Iznajljivanje zemljišta Rentiranje zemlje Renta Zakup zemljišta Cijena Prosjek
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.