Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Javne konsultacije
  • 12.01.2024. 12:00

Nacrt Strategije poljoprivrede FBiH do 2027. ugledao svjetlost dana

Definirana su četiri strateška cilja te utvrđeno devet prioriteta u okviru prva tri cilja te ukupno 22 precizno definirane mjere.

Foto: Depositphoto/budabar
  • 173
  • 17
  • 0

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objavilo je Nacrt Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021. - 2027. Riječ je temeljnom srednjoročnom strateško-razvojnom dokumentu kojim se utvrđuju politike, ciljevi i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u FBiH programski usklađenim s razdobljem trajanja aktualne Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije (do 2027. godine).

Iako naizgled formalnog karaktera, kako je navedeno, važan pomak je učinjen i kroz konačno uvrštavanje "ruralnog razvoja" u naziv sektorskog strateškog dokumenta. Ovim se stvaraju pretpostavke da se snažnije i ozbiljnije pristupi realizaciji budžetski podržanim općim i posebnim mjerama čiji su ciljevi unapređenje kvalitete života u ruralnim područjima.

Definirana su četiri strateška cilja:

  • poticanje pametnog, otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede sa zagarantovano povećanom sigurnošću snabdijevanja hranom,
  • jačanje primjene ekoloških praksi u proizvodnji kojima se prilagođava i ublažava utjecaj klimatskih promjena,
  • jačanje društveno-ekonomske strukture održivog razvoja ruralnih područja i
  • modernizacija poljoprivrednog sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te podrškom njihove upotrebe.

Utvrđeno je devet prioriteta u okviru prva tri cilja te ukupno 22 precizno definirane mjere.

Veća ulaganja u mehanizaciju

Nedostatna ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju rezultiraju povećanim angažmanom radne snage, a rezultat je niska produktivnost rada i niska konkurentnost sektora, navedeno je ovom dokumentu. Radi toga su u novom programskom razdoblju potrebna dodatna ulaganja u modernu mehanizaciju (traktore, kombajne, priključne strojeve za sjetvu, gnojidbu, zaštitu, navodnjavanje) i ostale poljoprivredne operacije.

Zbog nedovoljne primjene minimalnih standarda kvalitete, nužna su značajna ulaganja na nivou gazdinstava za obavljanje berbe i skladištenja voća i povrća, izgradnju i opremanje pogona za sušenje i skladištenje žitarica, ljekovitog bilja i drugih proizvoda, kao i oprema za pakiranje spomenutih proizvoda. U višegodišnjim nasadima nužna je promjena nepovoljne starosne i sortne strukture u voćarstvu, vinogradarstvu i maslinarstvu što zahtijeva rekonstrukciju postojećih i podizanje novih tehnološki naprednih nasada, kao i ulaganja u aktivnosti nakon berbe.

Podizanje višegodišnjih nasada u programskom razdoblju i pratećih kapaciteta za preradu nakon berbe (vinarije, destilerije, uljare za masline, kapaciteti za hlađenje, pakiranje i pripremu za tržište) trebaju biti usklađeni. Većina mliječnih farmi nema objekte za mužnju, a standardi dobrobiti životinja osobito su zahtjevni i traže određeno vrijeme za prilagodbu. Primarni sektor je usko povezan s prerađivačkom industrijom koju je potrebno podići na viši nivo tehničko-tehnološke opremljenosti iz razloga konkurencije zemalja iz okruženja i posebno EU.

Proizvodnja mlijeka

Proizvodnja i prerada mlijeka se smatra strateškom granom poljoprivrede i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH je dominantna proizvodnja kravljeg mlijeka, ali se primjećuje sve značajnija, ne toliko količinom koliko strateškom važnošću, participacija ovčjeg i kozjeg mlijeka. Proizvodnjom kravljeg mlijeka u BiH se bavi oko 100.000 poljoprivrednih gazdinstava, od čega oko 33.000 domaćinstava proizvodi u komercijalne svrhe. Ova proizvodnja se još uvijek najvećim dijelom oslanja na mala i srednja poljoprivredna gazdinstva.

Osnovni cilj koji se želi postići u budućem strateškom razdoblju, kada se govori o govedarskoj proizvodnji je transformacija malih i srednjih PPG-ova u održive farme za proizvodnju mlijeka i mesa veličine preko 20 muznih krava odnosno 50 tovnih grla, unapređene i zadovoljavajuće produktivnosti uz zadovoljavanje propisanih standarda.

Zapravo, neophodno je unapređenje ključnih tačaka u restrukturiranju govedarske proizvodnje koje se odnosi na mliječnost, genetsku kvalitetu krava i rasplodnih junica, higijensku ispravnost mlijeka, kvalitetu zaklanih goveda za proizvodnju mesa te dobre menadžerske/upravljačke
sposobnosti vlasnika govedarskih farmi.

U cilju daljnjeg unapređenja genetskog potencijala govedarske proizvodnje potrebno je u što većoj mjeri staviti naglasak na ulaganja u nabavu visoko kvalitetnih junica i bikova mliječnih, tovnih i kombiniranih pasmina goveda. Ovu mjeru je potrebno provoditi kroz operativne programe proizvođačkih organizacija i putem integracijskih projekata u lancu vrijednosti, koji bi osim poboljšanja proizvodnosti trebali jačati horizontalnu i vertikalnu integraciju.

Direktna podrška dohotku proizvođaču će biti nastavljena uz određene modifikacije vezane za proizvođače mlijeka prilagođene potencijalnom ulaskom Bosne i Hercegovine u WTO i pravila vezana za visinu potpore u odnosu na vrijednost proizvodnje. U narednom razdoblju potrebno je i uspostavljanje registra uzgojno valjanih grla autohtonih pasmina poput buše kao dijela potrebnih aktivnosti za očuvanje genetskih resursa.

Novi zakoni

Akcijskim planom je između ostalog predviđeno donošenje novog Zakona o poljoprivredi, te Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju kojima bi iznova definirali pojedine kategorije mjera i uskladili ih sa mjerama predviđenim u Uredbi (EU) 2021/2115. Na ove zakone nadovezali bi se pravilnici koji bi uređivali načine njihove realizacije.

U novom Zakonu o poljoprivredi, kako se ističe, pored ostalog treba predvidjeti i formalni institucijski okvir za usklađivanje poljoprivrednih politika na različitim razinama vlasti u Federaciji BiH. Ovim okvirom treba unaprijediti međusobnu usklađenost politika i mjera poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja ne samo na nivou Federacije BiH nego i na nižim nivoima, odnosno kantonima i jedinicama lokalne samouprave.

Pored samog zakonskog okvira treba dograditi i informacijski sistem za obradu novčanih potpora Federalnog i kantonalnih ministarstava poljoprivrede, i objediniti ih u jedinstven sistem kako bi se na dnevnoj bazi omogućila realizacija mjera i izvještavanje. Za ovu namjenu već su osigurana sredstva u okviru Projekta otpornosti i konkurentnost poljoprivrede (ARCP).

Nacrt Startegije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH do 2027. godine možete pogledati ispod ovog teksta. Komentari, prijedlozi i sugestije na dokument dostavljaju se na predviđenom obrascu do 12. februara ove godine u pisanoj formi na adresu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva: Hamdije Ćemerlića 2, 71 000 Sarajevo ili elektronskim putem na email: pejo.janjic@fmpvs.gov.ba


Dokumenti


Tagovi

Strategija poljoprivrede Ruralni razvoj Javna rasprava Definirane mjere Ciljevi strategije Strateška grana


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.