Kolike su farme u zemljama Mercosura i imaju li EU poljoprivrednici šanse protiv njih?

Evropska unija i četiri zemlje Mercosura – Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, postigle su dogovor o hisotorijskom trgovinskom sporazumu, što je glavna vijest poljoprivrednih portala s obje strane Atlantika u posljednjih mjesec dana. 

Najveći protivnici ovog sporazuma, potpisanog 6. decembra 2024., su Francuska i Poljska, koje strahuju od nelojalne konkurencije za evropske poljoprivrednike, a protivljenje su izrazile i Austrija, Nizozemska te Irska.

Francuski poljoprivrednici i dalje protiv EU-Mercosur sporazuma: Ne možemo dopustiti da nas uvoz uništi

Usporedili smo podatke koje je prenio Farmer, o veličini farmi, strukturi zemljišta i dominaciji velikih posjeda u Argentini, Brazilu, Paragvaju, Urugvaju, te analizirali sličnosti i razlike u odnosu na Evropsku uniju, posebno u pogledu malih porodičnih gazdinstava, koncentracije zemljišta i uloga poljoprivrednika u svakom od ovih zemalja.

Argentina: Dominacija ogromnih posjeda  

Argentina prednjači u regiji Mercosur po prosječnoj veličini zemljišta, koja iznosi 620 hektara prema podacima FAOSTAT-a iz 2018. godine. Oko 65% površina zauzimaju velika imanja (latifundije) veća od 2.500 ha, dok 849 posjeda prelazi 20 hiljada. 

Iako dominiraju veliki posjedi, manja porodična gazdinstva (parcele od 5 do 25 hektara) čine trećinu svih poljoprivrednih jedinica, smanjujući prosjek na "samo" 620 ha. Soja je najzastupljenija kultura, dok žitarice (kukuruz, pšenica, pivarski ječam) dolaze na drugom i trećem mjestu. 

Prema izvještaju OECD-a (2019.), gazdinstva specijalizirana za žitarice obuhvataju prosječno 2.000 ha, dok su voćarska i povrtlarska proizvodnja obično manjih razmjera.

Usporedbe radi, prema izvještaju Eurostata, farme u EU-u raznolike su po veličini, vrsti uzgoja i klimatskim uvjetima. U 2020. godini bilo je 9,1 milion poljoprivrednih gazdinstava, od kojih najviše u Rumuniji (2,9 miliona; 31%). Porodična gazdinstva čine 93 posto svih farmi, dok su neporodična gazdinstva značajna u Francuskoj (42 %) i Estoniji (34 %).  

Brazil: Velike farme i pokret bezemljaša

U Brazilu prosječna veličina posjeda iznosi 69 hektara prema popisu iz 2017. godine, no raspodjela zemljišta je nerazmjerna. Manja gazdinstva, do 100 hektara, čine 91% svih jedinica, ali zauzimaju samo petinu obradive površine, dok velika imanja, veća od sto hektara, čine samo 1%, ali pokrivaju gotovo polovinu zemlje.

Ondje se također javlja fenomen "gazdinstva bez zemlje", gdje pokret bezemljaša (osnovan 1984.) traži redistribuciju zemljišta malim proizvođačima. Poznata je ova zemlja i po proizvodnji soje (GMO), krčenju šuma i govedini. 

U EU-u, većina farmi je manja od 5 hektara, čineći gotovo dvije trećine svih farmi, dok 7,5% farmi ima 50 ha ili više i obrađuje dvije trećine poljoprivrednih površina. Na primjer u Rumuniji, 93% farmi bilo je manje od 5 ha, dok 0,9 % farmi od 50 ha ili više obrađuje 54% zemljišta.

Paragvaj i Urugvaj: OPG-ovi u sjeni agrobiznisa

Paragvaj i Urugvaj imaju sličnu strukturu zemljišta. Prema FAOSTAT-u, prosječna veličina imanja u Paragvaju iznosi 104 hektara (2022.), dok je u Urugvaju 365 ha (2011.). U Paragvaju, 91% poljoprivrednika posjeduje manje parcele (1–50 ha) koje zauzimaju samo 6% zemljišta, dok velike jedinice usmjerene na soju i stočarstvo pokrivaju preostalih 94. 

Mali ruralni proizvođači u Paragvaju koriste samo 6% poljoprivrednog zemljišta, dok preostalih 94  zauzimaju velika poljoprivredna poduzeća koja se uglavnom bave proizvodnjom soje i govedine, a više od 600 farmi koristi zemljište veće od 10 hiljada hektara.

S druge strane u susjednom Urugvaju, 62% farmi čine porodična gazdinstva koja zauzimaju sedminu ukupne površine, dok preostalih 38% pripada velikim komercijalnim proizvođačima.

Ove brojke potječu iz izvještaja "Klimatski pametna poljoprivreda u Urugvaju" koje je 2015. objavila Svjetska banka. Već tada uočena je tendencija dinamičnog povećanja prosječne površine gazdinstava (porast od 27% tokom 15 godina) uz istodobni pad broja gazdinstava od 12 posto u istom razdoblju, što dokazuje povećanje koncentracija zemlje u rukama velikih farmi. Obje zemlje bave se mahom proizvodnjom soje i govedine. 

Dodajmo i da Bolivija, koja se pridružila Mercosuru 8. jula 2024., ima prosječnu veličinu farme od 40 hektara prema FAOSTAT-u iz 2013. godine, ali je dugi niz godina na vrhu ljestvice najsiromašnijih zemalja Južne Amerike.

Smanjenje broja farmi u EU

U EU, pak, između 2005. i 2020. godine, broj farmi se smanjio za 37%, uz gubitak 5,3 miliona farmi, pri čemu su najveći gubici zabilježeni u Rumuniji, Poljskoj i Italiji. 

Dotakli smo se, dakle, tek veličina farmi, dok je ogroman problem - na šta evropski poljoprivrednici posebno upozoravaju, činjenica da Južna Amerika nema rigorozna pravila proizvodnje koja štite okoliš pa se sva zaštitna sredstva koje je EU zabranila, kod njih koriste legalno.