Klimatske promjene ne štede ni bh. poljoprivredu!

Klimatske promjene i njihove posljedice, tema je o kojoj se često govori u svijetu, ali vrlo rijetko u našoj zemlji. No, to ne znači da su one poštedjele Bosnu i Hercegovinu. Naprotiv!

Poplave su sve češća pojava u našoj zemlji. One iz 2014., ali i ove kasnije, izazvale su ogromnu štetu, ne samo materijalnu, već i na tlu (erozija, kontaminacija tla, pogoršanje fizičkih svojstava tla, itd.). Prema podacima Evropske agencije za okoliš, područje potencijalno ugroženo poplavama u BiH iznosi 3.227 km² ili oko 6,3% ukupne površine.

Prezentirao je ove podatke prof. dr Hamdija Čivić, redovni profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za oblast pedologija, agrohemija i melioracije, tokom skupa na temu "Kreiranje politika utemeljenih na dokazima, vezanim za prilagodbu poljoprivrede u BiH na klimatske promjene", održanom u Privrednoj komori FBiH. Skup su organizirali Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj (SWG) te Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ).

Suša, erozija, požari i klizišta

Tom prilikom podsjetio je da klimatske promjene negativno utiču na fizička, hemijska i biološka svojstva tla, odnosno dovode do procesa njegove degradacije: suša, poplave, erozije, klizišta, smanjenja količine organske tvari u tlu, gubitka biološke raznolikosti u tlu, salinizacije, dezertifikacije, požara. "Zbog nedostatka vlage u tlu, smanjuje se njegova produktivnost, pogoršava se struktura tla, posebno u glinovitim tlima. Neke mjere dobro djeluju kao prevencija suše i erozije, kao što su: uzgoj pokrovnih usjeva, posebno mahunarki, zatim korištenje malč materijala i agrošumarstvo", rekao je profesor, navodeći da je prosječna površina pogođena sušom u BiH godišnje 258 km². Prema navedenim podacima, BiH je među posljednjim zemljama u Evropi po pomenutom uticaju.

Govoreći o eroziji, istakao je kako neplanska eksploatacija šuma, nagnuti tereni (više od 80% u BiH ima nagib veći od 13%), te područja sa izraženim padavinama, čine ovaj problem značajnim u BiH. Posljedice erozije su stvaranje golih površina, smanjena plodnost tla, transport i stvaranje naslaga čestica tla. Također, kako je naveo, požari su postali česta pojava, posebno u južnom dijelu BiH. Geološka podloga i njena svojstva, kao i nagnuti i strmi tereni u Bosni i Hercegovini, prirodno pogoduju pojavi klizišta. U našoj zemlji je aktivno oko 1.800 klizišta.

Koliko se neodgovorno odnosimo prema prirodnim resursima kao što su šume, tlo i zaštita okoliša generalno najbolje ilustruje podatak da su opožarene površine u BiH, u 2020. godini, iznosile 100.000 ha, dok je u cijeloj Evropi godišnji prosjek 400.000 ha. Dakle, četvrtina požara je kod nas od ukupnog kontinenta.

Teški metali u tlu

Kada je riječ o rudarenju, napomenuo je da je ugalj ključni pokretač klimatskih promjena i najveći pojedinačni doprinositelj globalnih emisija CO₂. Sofijskom deklaracijom BiH se obavezale na postepeno ukidanje fosilnih goriva do 2050. koja uključuje obavezu usvajanja Zakona EU o klimi. Međutim, u toku je proširenje i izgradnja novih termoelektrana. Poslijedice vađenja uglja su dramatične: pejzaž ostaje opustošen, a staništa i cijeli ekosistemi uništeni. Površinsko rudarenje može uzrokovati klizišta i slijeganje tla. Otrovne tvari se ispuštaju u vazduh, vodu tlo i mogu ugroziti zdravlje lokalnih zajednica. Sagorijevanje uglja u termoelektranama rezultira visokim emisijama otrovnih plinova i zagađivača koji štete i ljudskom zdravlju i životnoj sredini.

"Stvara se i prekomjerna količina pepela od uglja, koji se sastoji od anorganskih jedinjenja, minerala silicijuma, kalcijuma i magnezijuma. Sve ovo može zagaditi obradivo zemljište u neposrednoj blizini", upozorio je Čivić.

U poljoprivrednom zemljištu kadmij, nikl, olovo...

Sastojci pepela poput bora, arsena, selena, molibdena, vanadijuma, aluminijuma i kadmijuma su izuzetno opasni za biljke, ako se akumuliraju u njihovom staništu, zatim za korisne mikroorganizme tla. "Teški metali koji se akumuliraju u tlu stžu do biljaka, kao i do životinja, poljoprivrednih proizvoda i na kraju do ljudi", istakao je professor i dodao da iako su zakonska obaveza, sanacija i remedijacija onečišćenih i kontaminiranih tala, ne provode se u poptpunosti i na odgovarajući način.

Nema informacija, a ni svijesti

Rezultati istraživanja iz 2021. godine pokazali su da je ukupan broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u BiH 9,4% od ukupnog broja zaposlenih. Dominira starija populacija, a prema stepenu obrazovanja osnovno i srednje obrazovanje. Nepovoljna starosna i obrazovna struktura proizvođača, njihova loša obučenost i tehničke vještine ozbiljni su ograničavajući faktori za održivo upravljanje zemljištem.

"Mjere održivog upravljanja zemljištem se uglavnom deklarativno promovišu ili formalno usvajaju kroz određene dokumente, ali se u praksi slabo ili nikako ne provode", rekao je.

Nedostaci, ali i izazovi u BiH, kada je riječ o ispunjavanju novousvojenih strateških i pravnih dokumenata EU o tlu i adaptaciji, kako je ocijenio, prilično su veliki. Ne postoji strategija niti zakon o zdravlju tla u BiH. Postojeći propis o poljoprivrednom zemljištu i drugi su prilično zastarjeli i generalno ne tretiraju ovo pitanje ili ga tretiraju vrlo malo.

"Edukacija i svijest o značaju tla, važnosti njegovog zdravlja i održivog upravljanja u kontekstu klimatskih promjena je na niskom nivou, posebno među poljoprivrednicima", istakao je, naglasivši da je za usklađivanje sa standardima EU neophodan snažniji institucionalni kapacitet i interna harmonizacija svih dokumenata na svim nivoima u BiH.

Što imamo ne sprovodimo, a dosta toga i nemamo

Nije postignut veliki napredak u implementaciji UNFCCC konvencije i Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisionom razvoju, kao ni u i implementaciji planiranih mjera, posebno u poljoprivredi. Ne postoji dovoljan broj uspostavljenih mehanizama koji bi omogućili implementaciju većine aspekata procesa adaptacije tla na klimatske promjene.

Obilna kiša poplavila polja: Ljubuški rani danima pod vodom

Međutim, neki se mogu izdvojiti kao pozitivan primjer poput organske poljoprivrede koja je prepoznata kroz programe finansijske podrške, ali još uvijek nije dovoljno zastupljena. Složena institucionalna struktura i nadležnosti na različitim nivoima vlasti predstavljaju ozbiljan ograničavajući faktor za donošenje funkcionalnih strateških dokumenata, zakonskih i podzakonskih akata o tlu i prilagođavanju klimatskim promjenama.

"Dostupnost podataka o tlu u BiH je vrlo ograničena, ne postoji jedinstvena institucija na državnom nivou koja je odgovorna za tlo, kao ni zajedničke politike koje bi omogućile donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja koja bi zaštitila zemljište od raznih oblika degradacije i lošeg upravljanja", naveo je Čivić te pozvao je na usvajanje odgovarajućih zakonskih i drugih akata za tlo koji bi bili u skladu sa Evropskom strategijom o tlu i ciljevima Evropskog zelenog plana o klimatski neutralnoj Evropi do 2050. godine te uspostavljanje institucionalne infrastrukture i funkcionalnih mehanizama koji bi omogućili uspješnu adaptaciju na klimatske promjene.