Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Suša
  • 17.08.2022. 12:00

Hrvatska će do kraja mjeseca proglasiti prirodnu nepogodu od suše?

Ratarski usjevi, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi - nema grane koju nije zahvatila nepogoda koja će obilježiti ovu godinu, a koja za sobom povlači niz drugih negativnih posljedica koje ćemo tek osjetiti.

Foto: Maja Celing Celić
  • 128
  • 31
  • 0

I dok je Virovitičko-podravska već proglasila prirodnu nepogodu - suša, za očekivati je da će njihov primjer do konca ovoga mjeseca pratiti i većina županija u susjednoj Hrvatskoj. 

Istaknuo je to i državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, komentirajući za RTL da su dva i pol sušna mjeseca nanijela znatne štete. 

"Kukuruz od 50 do 60 posto, soja 30 do 50 posto, suncokret najmanje, ali ipak 25 posto. Mandarine, jabuke i masline također 30 do 50 posto. I povrće, bez obzira na navodnjavanje, također tridesetak do 40 posto manji prinosi", nizao je brojke. 

Ekstremna suša, kako nam je nedavno rekao Mato Brlošić iz HPK, dovela je do toga da će Hrvatska koja inače proizvede i do tri miliona tona kukuruza, ove, pretpostavlja se, imati tek milion. Onoliko koliko su domaće potrebe. 

Sve manje jabuka, ne samo zbog suše 

Prepolovljena je i proizvodnja silaže što u konačnici znači višu cijenu stočne hrane i posljedično - mesa. 

Suša je obrala i voćnjake. Prema riječima predsjednika Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimira Markote, samo jabuke će ove godine biti 12 posto manje. Ovogodišnji domaći urod kraljice voća procjenjuje se na oko 57 hiljada tona, a posljedica je smanjenih površina pod ovom voćkom i elementarnih nepogoda, ponajprije suše. 

Poljoprivreda na koljenima: Hoće li BiH proglasiti stanje elementarne nepogode?

Zbog manjka padavina, u Istri je već duže vrijeme na snazi redukcija vode. Ugrožena je proizvodnja ne samo voća i povrća već i vinograda. Slično je i u Dalmaciji koja se također nosi s visokim temperaturama i nedostatkom kiše. 

Nije dobro ni povrćarima jer drugu godinu zaredom imaju prepolovljen urod u najvećem području koje se bavi uzgojem krompira, Međimurju. 

Općenito, lako je moguće da će štete koje su prirodne nepogode nanijele lani, a koje su prema izračunu na dan 22. jula 2021. bile 509 miliona kuna (128.705.541 KM), ove godine biti višestruko veće. S tim da za razliku od lani ove nisu bilježili veće štete od mraza i poplava. 

Grad i požari

Izuzmemo li sušu kao najvećeg faktora koji je ove godine naštetio poljoprivredi, samo je (jedan) grad u varaždinskom kraju izazvao štetu od 58 milijuna kuna (14.665.857 KM). I to proizvođačima cvijeća. Olujno nevrijeme s gradom poharalo je ponajviše sjever Hrvatske, posebno Krapinsko-zagorsku županiju. Stradali su povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi.

Jasno je i da 20 milijuna kuna (5.057.192 KM) za štete od prirodnih nepogoda, što je uobičajen iznos koji se osigurava, nikako neće biti dostatne. I primijetit ćete, nismo naveli požare koji haraju širom te zemlje. Uz borovu šumu koja rapidno nestaje, bilježi se i niz požara u voćnjacima, mahom zbog tuđe nepažnje. Gorjeli su, podsjetimo i deseci hektara ječma i pšenice.


Tagovi

Prirodna nepogoda Suša Štete Tugomir Majdak


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Šta je zajedničko siru, bilju, Ivi i Ćiri, a nisu veziri? Po čemu je Travnik poznatiji - siru ili ćevapima, Ivi Andriću ili Ćiri Blaževiću? Novije generacije reći će "DJ Solomun!", no šta kažu oni koji tamo žive? Sutra na Agroklubu