Direktor bez stranačke knjižice, Sanin Tanković: Zdravstveno ispravna hrana je nadležnost svih!

Kada na neku javnu funkciji u Bosni i Hercegovini imenuju kandidata bez partijske knjižice, onda je to više nego "obična vijest". Takvi su rijetki, ali valja reći, čast izuzetcima. Apolitičan, s bogatom profesionalnom biografijom i pri tome iskrenom namjerom za napredak, početkom ove godine na čelo Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine imenovan je Sanin Tanković, doktor veterinarskih nauka.

Imali smo namjeru ispoštovati pravilo "100 dana" prije intervjua, kao razdoblje u kojem se novom rukovodiocu daje prilika da pokaže svoje sposobnosti bez neposredne kritike, no nije bilo potrebe za čekanjem. U neformalnom razgovoru pred početak intevjua shvatamo da "nema dlake na jeziku", spreman je uhvatiti se u koštac sa gorućim problemima kada je riječ o sigurnosti hrane, pa ih je počeo rješavati od prvog dana svog mandata.

Dok sam ja direktor bit će monitoringa

BiH je 2024. ostala bez analize pesticida u hrani, šta to znači za državu, a šta za građane/potrošače?

Na početku bih Vam želio iskreno zahvaliti na prilici da čitatelje Agrokluba ukratko upoznam sa trenutnim stanjem i ključnim izazovima s kojima se suočavamo i da odmah podijelim i jednu dobru vijest, a ta je da ćemo mi ove godine provesti Program kontrole ostataka pesticida u i na hrani. To je bila jedna od mojih prvih odluka po dolasku u Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine početkom godine.

Vjerujem da se svi možemo složiti da nije bilo potrebno na vještački način od monitoringa ostataka pesticida praviti političko pitanje, jer je to isključivo pitanje zdravlja ljudi. Izuzetno je velik značaj ovakvih programa kontrole i za građane i za državu. Iz perspektive građana ili potrošača, radi se o jednom dodatnom garantu da je voće i povrće koje konzumiraju zdravstveno ispravno. Pritom je važno da građani znaju da se, osim ovog monitoringa, provode i analize voća i povrća u sklopu procesa samokontrole, kao i u sklopu službenih kontrola koje provode inspekcije.

Dakle, neupitno je da su u 2024. godini provođene analize ostataka pesticida u hrani, nažalost ne i monitoring koji ste spomenuli. Prema našim preliminarnim podacima u 2024. godini je na prisustvo ostataka pesticida analizirano više od 2.000 uzoraka hrane, od čega 13 uzoraka nije bilo u skladu s važećim propisima. Državi je provođenje monitoringa važno kako bi se utvrdio unos pojedinih štetnih sastojaka ili tvari u organizam, procijenio rizik i ugroženost zdravlja potrošača.

Kakvu sliku smo kao država poslali izostavljanjem tog monitoringa?

Posmatraju nas kao neozbiljne. Iz razloga što, radili smo nešto devet godina bez ikakvih problema i desetu godinu je neko rekao da to ne treba da radimo, što apsolutno nije opravdano. To je minimalan broj uzoraka – 156, oni uopće ne prikazuju realnu sliku po pitanju ostataka pesticida u BiH, mnogo veći broj mora biti da bi stvorili neku ozbiljnu sliku. Uloga svakog monitoringa je da je on na neki način ciljan, ako imate od tih 156 uzoraka, ako je svaki od njih uzet ciljano, gdje tačno mislite da ima problem, može da se dobije benefit i na kraju krajeva da se planira za iduću godinu. Znači, ako smo ove godine otkrili neusklađenost po pitanju pesticida oni trebaju da nam budu fokus u toku sljedeće godine, u odnosu na one koje nismo imali. To je prednost monitoringa.

Stvar je kontinuiteta i održavanja dobre prakse i dobre slike, jer mi tim podacima punimo podatke u Evropskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Svake naredne godine, dok ja budem direktor, bit će i monitoringa.

Pesticidi su nužno zlo

Koliko su naši proizvođači odgovorni kada je riječ o upotrebi sredstava za zaštitu bilja?

Pesticidi za biljke, antibiotik za ljude, to je nužno zlo, ne možemo bez toga. Svaki pesticid ima način primjene, u kojoj fazi proizvodnje treba da se primjenjuje, ukoliko proizvođač hrane poštuje pravila o njihovoj upotrebi, on doprinosi tome da se rizik njihovog korištenja svede na minimum.

S druge strane je bitno da se prati evropska legislativa. Imamo zastoj kada je riječ o izradi propisa, međutim, moji saradnici imaju nalog da svaki propis koji je u njihovoj domeni ažurira non-stop u skladu sa EU legislativom i čeka pravu priliku da on kod nas ugleda svjetlost dana. Ali, plastičan primjer, recimo kruške u kojima je nedavno nađen fosmet, ta aktivna supstanca je zabranjena u BiH, faktički od 2022. on ne smije da bude na tržištu BiH, nadalje, količina koja je dozvoljena je 100 puta veća u BiH nego u EU. Zamislite, ako je nešto u Evropskoj uniji dozvoljeno 1 mg na kg, a u BiH 100 mg na kg, i ako se desi greška u EU, trgovci vrlo brzo saznaju da mogu legalno plasirati tu vrstu proizvoda u BiH. Zašto je život bilo koga u Bosni i Hercegovini manje vrijedan od života u Evropskoj uniji.

Zato kažem, izuzetno je bitno da se propisi donose u skladu s evropskom legislativom, čak da se olakša način njihovog donošenja, da se ne mora svaki put ići na Vijeće ministara BiH, jer to su duge i ogromne procedure.

Nadam se da nije lobi

Znači li to da su poljoprivrednici u pravu kada kažu da predstavnici vlasti podržavaju uvoznički lobi?

Ja to ne mogu tvrditi. Samo govorim koje su opcije, ako je nešto mnogo više dozvoljeno u BiH u odnosu na Evropsku uniju, zašto taj trgovac neće to iskoristiti? Nadam se da to nije lobi. Imate tri vrste opasnosti – fizička, biološka i hemijska. Fizička je, na primjer šaraf u čokoladici koji smo imali nedavno, mala je vjerovatnoća da će u 100 čokoladica biti po jedan šaraf. Biološka, to su bakterije, virusi, gljivice, kontaminacija se vrlo brzo primijeti kroz temperaturu, povraćanje i dijareju, pijete čajeve, vitamin C i vrlo brzo prođe.

Ali, ono što je ozbiljno jesu hemijske opasnosti koje su kumulativnog karaktera – teški metali, pesticidi, drugi kontaminanti, sve to se pomalo taloži u našem organizmu. I onda kažu "iz čista mira umro, dobio karcinom", većina tih supstanci su ili kancerogene ili potencijalno kancerogene i iz tog razloga moramo obezbijediti našim potrošačima ono što je nauka rekla da je zdravstveno ispravno.

Svačija je nadležnost da obezbijedi zdravstveno ispravan proizvod, od ljudi koji primarno proizvode hranu do prerađivača, distributera, prodajnih lanaca, laboratorija, inspekcijskih organa i na kraju krajeva samih potrošača.

Najveći profesionalni izazov

Svjesni razloga zbog čega se desio izostanak monitoringa, ali i aktuelnog političkog trenutka, koliko je “izazovno” danas biti na čelu Agencije za sigurnost hrane BiH?

Nakon tridesetak godina profesionalnog rada u sistemu sigurnosti hrane, smatram da je to dosad moj najveći osobni i profesionalni izazov kojeg sam prihvatio svjestan svih okolnosti, a prethodno sam radio na izuzetno odgovornim poslovima, uključujući osiguranje izvoza nekoliko vrsta proizvoda životinjskog porijekla u Evropsku uniju.

Nadam se da mi nećete zamjeriti ukoliko iskoristim ovu priliku da zahvalim svima koji su, na bilo koji način, savjetom, podrškom ili razumijevanjem, doprinijeli da preuzmem ovu izuzetno odgovornu funkciju koja, uz čast, nosi veliku odgovornost za zdravlje ljudi, a utječe i na trgovinu hranom, odnosno ekonomiju pa je donošenje odluka izuzetno zahtjevno.

Mislim da podatak da je u literaturi zabilježeno više od 200 oboljenja koje može uzrokovati zdravstveno neispravna hrana dovoljno govori o dimenzijama ovog izazova, kao i trgovinske statistike o vrijednosti tržišta hrane.

Nisam došao tražiti drugi mandat

S obzirom na to da ste nedavno preuzeli rukovodeću funkciju u ovoj instituciji, koje pravce svog djelovanja biste izdvojili u 2025.?

Primarni cilj mi je uspostaviti sinergiju između Agencije i drugih institucija u veoma složenom sistemu, jer je to preduslov za kvalitetan rad. Želim da za četiri godine Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine bude prepoznatljiva po uspješnim projektima, po svom ustrajnom i neumornom radu u interesu građana i ekonomije naše države.

Izazove koje eventualno ne budemo mogli riješiti svakako ćemo identificirati, zagovarati njihovo rješavanje kod donosioca odluka i tražiti podršku građana, ali isto tako veoma jasno i glasno alocirati odgovornost. Svojim najbližim saradnicima često ponavljam da nisam došao u Agenciju tražiti drugi mandat, nego napraviti rezultat, reaktivirati proces usklađivanja propisa koji je u evidentnom zastoju, razviti procjenu rizika, uvesti nove projekte, raditi na edukaciji svih koji participiraju u sistemu sigurnosti hrane i unaprijediti transparentnost radnih procesa u Agenciji.

Prioritet je usaglašavanje propisa

Hoćete li eventualno inicirati izmjene nekih zakonskih regulativa u predstojećem periodu?

Propisi o hrani su osnov za postupanje nadležnih organa, inspekcija, rad laboratorija, a ujedno je usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije obaveza naše države u procesu pristupanja EU. U ovom trenutku prioritet je, kako sam prethodno spomenuo, usaglašavanje propisa kojima je regulisana oblast rezidua pesticida, aditiva i kontaminanata u hrani, što je, pored značaja za zaštitu zdravlja potrošača, izuzetno važno i za omogućavanje nesmetane trgovine hranom.

Propisi Evropske unije, u prvom redu maksimalno dozvoljene količine kontaminata i ostataka pesticida, podložni su veoma čestim izmjenama, a za to postoje veoma opravdani razlozi. U prvom redu, to su najnovija naučna saznanja da je, na primjer, određena aktivna materija koja se koristi u sredstvima za zaštitu bilja u tačno definiranoj količini štetna za zdravlje ljudi. Takve se izmjene moraju brže inkorporirati u naš pravni okvir, a obavio sam više razgovora s donosiocima odluka na kojima sam upozorio na reperkusije produžavanja zastoja u donošenju propisa o hrani koji je, nažalost, kolateralna žrtva nesređenih političkih odnosa u državi.

U Agenciji se, na dnevnoj bazi, prate izmjene propisa EU i uvrštavaju u nacrte naših propisa kako bismo ih mogli momentalno uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na donošenje nakon što se za to steknu uslovi.

Fosmet i kadmij

Ne tako često, ali ipak s vremena na vrijeme EU RASFF s oglasi povodom neusklađenosti bh. proizvoda, spomenuli ste da smo nedavno imali obavijest o kruškama koje su tretirane zabranjenim pesticidom. Jasno je da one nisu otišle u EU, ali šta se u takvim situacijama desi sa proizvodnjom namijenjenom za bh. tržište, od istog proizvođača?

Nažalost, u tom konkretnom slučaju, maksimalno dozvoljeni nivo fosmeta je u Bosni i Hercegovini stotinu puta viši u odnosu na zakonodavstvo Evropske unije. Pored toga, uvoz sredstava za zaštitu bilja koja sadrže ovu aktivnu materiju u Bosnu i Hercegovinu zabranjen je od 1. avgusta 2022. godine, a rok za njihovu prodaju i upotrebu istekao je tri mjeseca nakon toga. Mi u takvim situacijama inspekcijskim organima dostavljamo našu procjenu rizika koja ih jasno upućuje da li je utvrđena količina određenih ostataka pesticida štetna za zdravlje.

Bez obzira na neusklađenost naših propisa sa zakonodavstvom EU, naš Zakon o hrani omogućava veoma dobre mehanizme, poput načela predostrožnosti, čije korištenje nadležnim organima omogućuje provođenje mjera zaštitite zdravlja potrošača.

Kadmij u bh. proizvodima nažalost, nije nam nepoznanica, šta Agencija uopće može da uradi u takvim situacijama?

Kadmij je jedan od teških metala koji dospijevaju u okoliš najčešće putem industrijskih aktivnosti i korištenjem mineralnih gnojiva. Kroz poljoprivredu ili usponom kroz hranidbeni lanac dospijeva i u hranu. Dugotrajna izloženost teškim metalima putem hrane, zbog njihovog kumulativnog djelovanja, može uzrokovati teške posljedice za disajni, nervni i vaskuarni sistem.

Teški metali iz tla dospijevaju u usjeve: Dvije biljne vrste mogu pomoći

Teški metali su vjerovatno i jedan od najboljih primjera značaja integrisanog sistema sigurnosti hrane, jer nam daju mogućnost da objasnimo koliko je važna analiza tla, dobra poljoprivredna praksa, kontrola samih usjeva, sirovine pa na koncu i finalnog proizvoda. Osim toga, obzirom da je njihovo djelovanje kumulativno, vidimo koliko je značajno što je Agencija za sigurnost hrane BiH dio sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje Evropske komisije, što nam omogućava da, kroz brzo povlačenje i opoziv proizvoda s nedopuštenim količinama teških metala, zaštitimo zdravlje ljudi.

48 proizvoda s potencijalom za zaštitu

BiH ima 20 zaštićenih proizvoda, da li su u Agenciju stigli novi zahtjevi, koji su potencijalni proizvodi koji bi se mogli naći na listi?

Naša domovina Bosna i Hercegovina, zbog posebnosti geografskog položaja, prirodnih i klimatskih uslova, kao i bogate kulture i tradicije, ima raznoliku ponudu tradicionalnih proizvoda sa velikim potencijalom za zaštitu geografskim oznakama. S ponosom ističem da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u našem regionu izvan Evropske unije koja ima zaštićen proizvod i na nivou Evropske unije, a to je Livanjski sir. To je jedan primjer kako sinergija državnih i entitetskih institucija s privredom može polučiti vrhunske rezultate.

Pored 20 zaštićenih, trenutno imamo nekoliko proizvoda koji su u fazi pripreme proizvođačke specifikacije, najzahtjevnijeg koraka u procesu zaštite. Agencija je, uz podršku FAO-a, pored ovih koji su već zaštićeni, identificirala još 48 proizvoda s potencijalom za zaštitu i svi su sistematizirani i opisani u jednoj publikaciji koja je dostupna besplatno u online formatu, a zove se "Tradicionalni prehrambeni proizvodi Bosne i Hercegovine i potencijal geografskih oznaka".

Kakva je Vaša ocjena, promoviramo li dovoljno ono što imamo, u smislu zaštićenih proizvoda?

Ključna je uloga u tom procesu udruženja koja su nosioci zaštite proizvoda i lokalnih zajednica iz kojih ti proizvodi potječu i koje imaju značajne direktne i indirektne benefite od zaštite proizvoda koji potječu s njihovog područja. Agencija, rekao bih, čini i više od onog što joj je u opisu posla kada je riječ o promociji proizvoda koji nose oznaku određenog kvaliteta povezanog sa porijeklom, tradicijom i specifičnim znanjem i vještinama, a u tom smjeru ćemo i nastaviti.

Za određeni broj proizvoda Agencija je osigurala stručnu i tehničku podršku u procesu njihove zaštite kroz međunarodne projekte, a kroz organizaciju različitih radionica, promocija, našu web stranicu, pripremu specijaliziranih publikacija i medijske istupe doprinosimo promociji ovih proizvoda. Pritom, za one koji su zainteresirani za process registracije, vrijedi spomenuti da je ta aktivnost prepoznata i kroz programe poticaja entitetskih ministarstava poljoprivrede.

Širenje slinavke i šapa

Čovjek ste iz struke, kakvo je vaše viđenje situacije u vezi sa pojavom slinavke i šapa. Ima li bh. dobru infrastrukturu za odbranu od ove bolesti papkara, možda imate i neku poruku za domaće farmere?

Poznato je da je slinavka i šap jedna od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće i divlje papkare širom svijeta. Ova bolest je izuzetno kontagiozna te predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male posjednike, kao i cijela regionalna gazdinstva. Veoma je pozitivno i pohvalno što Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine promptno reaguje sa donošenjem zabrane uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu slinavke i šapa. Imali smo dvije takve situacije u proteklih par mjeseci, jedna se odnosila na Brandenburg i Berlin, a druga na Mađarsku. U slučaju izbijanja novih žarišta u našem okruženju bit će povećan rizik i za Bosnu i Hercegovinu i pritom će biti potrebna pravovremena reakcija kompletnog veterinarskog servisa u našoj zemlji.

Slinavka i šap potvrđena u Slovačkoj: Zatražena reakcija bh. institucija

Obzirom da sam radio u jednom dijelu tog sistema, smatram da imamo dovoljno znanja i iskustva da se možemo iznijeti s tim izazovom. Moja preporuka za vlasnike farmi je da podignu biosigurnosne mjere na najviši nivo da bi bio minimiziran rizik od širenja bolesti. Da bi se spriječila infekcija, neophodno je pojačavanje kontrole na ulazu u farme, redovno i temeljito čišćenje i dezinfekcija objekata te uvođenje stroge kontrole nad zdravstvenim stanjem životinja.

Izvoz jaja bio bi veliki poticaj

Nedavno ste organizirali predavanje povodom primjene Uputstva o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji, pa generalno kakvi smo na tom polju, i možemo li uskoro očekivati "zeleno svjetlo" za izvoz konzumnih jaja?

Nedavno produženje odobrenja za izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržište Evropske unije bio nam je povod da na jednom mjestu okupimo predstavnike industrije, institucija i inspekcija i da nastavimo u tom pozitivnom tonu.

Naime, želio bih istaknuti da smo na tom skupu, pored toga što smo pokazali izvrsnu sinergiju svih učesnika u sistemu proizvodnje, otkupa i službenih kontrola sirovog mlijeka, otišli i korak dalje u informatizaciji nadzora nad stanjem u proizvodnji sirovog mlijeka, i to kroz aplikaciju "FarmLab" koju je privreda finansirala, pokrenula i dala državnim institucijama pristup kako bi im omogućila da u svakom momentu imaju ažurirane podatke o stanju otkupa sirovog mlijeka u Bosni i Hercegovini.

Sada inspektor na samo jedan klik tačno zna koji je farmer u državi ispravan, koji nije, da li kome predaje mlijeko, da li ima propusta, svaki inspektor zna na svom području šta se dešava sa njegovim farmerima, ali isto tako ko dobavlja mlijeko.

Bh. peradari spremni čekaju odluku: "Izvoz konzumnih jaja u EU donio bi rast za 20%"

Uvjeren sam da bi odobrenje izvoza konzumnih jaja na tržište Evropske unije bio veliki poticaj razvoju peradarske industrije u Bosni i Hercegovini koja i u trenutnim okolnostima pokazuje da ima veliki proizvodni i izvozni potencijal. Nadam se da će se to dogoditi u što kraćem roku.

Konferencija međunarodnog karaktera

Najavili ste konferenciju povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane, otkrijte nam malo više o njenom značaju i šta će se dešavati na tom događaju?

Konferencijom međunarodnog karaktera koju ćemo održati u junu, povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane, želimo usmjeriti pažnju javnosti na značaj sigurnosti hrane za zdravlje ljudi i ekonomiju. Već sad vam mogu reći da je interes za učešće izuzetno velik, čemu doprinosi i tema Svjetskog dana sigurnosti hrane 2025 - "Sigurnost hrane: nauka u akciji."

Namjera nam je da na jednom mjestu okupimo zvučna imena iz zemlje i našeg regiona, kao i predstavnike referentnih međunarodnih organizacija kako bismo kroz predavanja i panele o najaktuelnijim temama i mi doprinijeli globalnim nastojanjima za stavljanje nauke u akciju kada je riječ o sigurnosti hrane.