Cijene hrane porasle nakon sedam mjeseci pada - najviše zaslužne tri kategorije

Globalne cijene hrane oporavile su se u martu s najnižeg nivoa u tri godine, potaknute povećanjem za biljna ulja, meso i mliječne proizvode, pokazuje najnoviji indeks cijena hrane kojega je danas objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

U saopćenju stoji kako je indeks porastao u martu za 1,3 boda u odnosu na febrar te je u prosjeku iznosio 118,3 boda. To znači da su na mjesečnom nivou cijene porasle za 1,1 posto.

Korpa osnovnih prehrambenih proizvoda poskupjela je tako na mjesečnom nivou prvi put od septembra 2023. godine, pokazuju FAO-ovi podaci. U odnosu na prošlogodišnji mart jeftinija je za 7,7 posto. 

Šta je najviše poskupjelo?

Najviše su na mjesečnom nivou poskupjela biljna ulja, za 8 posto, dosegnuvši najviši nivo u godinu dana. Razlog je manja proizvodnja palminog te dobra potražnja u jugoistočnoj Aziji. Višu cijenu sojinog ulja uzrokovala je snažna potražnja u sektoru biogoriva, posebno u Brazilu i SAD-u.

Primijetno su porasle i cijene mlijeka te mliječnih proizvoda, za 2,9 posto u odnosu na februar, što se najviše odrazilo na sir i maslac.

Meso je u martu poskupjelo za 1,7 posto, zbog veće potražnje za peradi, svinjetinom i govedinom.

Dvije kategorije primijetno pojeftinile

S druge strane, naglo je pojeftinio šećer, za 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, uglavnom zbog poboljšanih procjena indijske proizvodnje u sezoni 2023./2024. i bolje žetve šećerne trske u Tajlandu.

U martu su pojeftinile i žitarice, za 2,6 posto u odnosu na februar, ponajviše zbog kontinuirane jake izvozne konkurencije između Evropske unije, Rusije i SAD-a. Pored toga je i otkazana nabava iz Kine. Kukuruz je pak poskupio, djelimično zbog logističkih teškoća u Ukrajini.

U odnosu na prošlogodišnji mart žitarice su jeftinije za 20 posto, stoji u FAO saopćenju. 

Skroman rast proizvodnje pšenice

U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica, FAO je ponovo podigao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023., na 2,841 milijardu tona. To bi značilo da je u odnosu na prethodnu godinu porasla za 1,1 posto, čime su potvrdili procjenu iz marta.

Objavljena prva procjena žetve 2024. u EU - za dvije žitarice se predviđa značajan rast

Kada je riječ o potrošnji u sezoni 2023./2024., podigli su procjenu na 2,83 mlrd. t, što je povećanje za 1,3 posto u odnosu na prethodnu. 

Svjetske zalihe na kraju sezone 2024., iznosile bi 894 miliona tona, izračunali su u FAO-u, dodavši da će biti više za 2,3 posto nego na početku.

Globalna trgovina bi u aktualnoj sezoni porasti za 1,7 posto, na 485 mil. t, uz veći obim za one krupnog zrna, poput kukuruza.

FAO je istovremeno blago smanjio procjenu globalne proizvodnje pšenice u ovoj godini, na 796 miliona tona, što bi značilo da bi porasla za 1,0 posto u odnosu na 2023.