Početak i završetak polinacije mogu iz godine u godinu znatno da se kolebaju, zavisno od vremenskih prilika. Po zreloj biljci se obrazuje 500 - 3.000 sjemenki, sa životnim vekom do 40 godina u nepovoljnim uslovima sredine.
Već duže vrijeme na Balkanu je izražena pojava ambrozije (Ambrosia artemisiifolia). Ovaj teško iskorjenjiv korov nije pogodan za ishranu stoke i izvor je polenskog alergena, odnosno njegov prah izaziva alergije ljudi i stoke. Njegovo izbacivanje se odigrava u jutarnjim satima.
Ambrozija, Limundžik, Ambrosia artemisifolia je jednogodišnja zeljasta biljka, rasprostranjena širom Balkana. Autohtona je u SAD odakle se uvozom sjemena žitarica prenesena u Evropu 1863. godine. Smatra se da je širenje po Balkanu počelo 1941. godine.
Biljka je visoka metar do 1,5 m (uobičajeno oko 70 cm). U našem klimatu niče polovinom aprila. Korijen je vretenast i plitko usađen u zemljište. Stablo je uspravno, razgranato, sa dlačicama, na presjeku četvrtasto. Listovi su jajolikog oblika, maljavi, jako izrezani u uske režnjeve. Cvjetovi su sakupljeni u duge grozdaste cvasti na vrhu stabla ili grana. Cvjeta od jula do oktobra. Jedna biljka je sposobna, da tokom sezone proizvede čak do osam milijarde zrna polena.
Početak i završetak polinacije mogu iz godine u godinu znatno da se kolebaju, zavisno od vremenskih prilika. Po zreloj biljci se obrazuje 500 - 3.000 sjemenki, sa životnim vijekom do 40 godina u nepovoljnim uslovima sredine.
Ambrozija raste na zapuštenim staništima pored pruga, puteva, ograda, odnosno na ruderalnim staništima, gdje ne postoji dovoljno konkurentskih biljaka. Često se pojavljuje u usjevima (kukuruz, suncokret, šećerna repa, soja krompir, povrće) te je primjena herbicida kompleksna i neizvjesna s obzirom na težnju da se pređe na ekološku poljoprivredu. Pretežno se javlja na lakšim, plodnim umjereno suhim zemljištima.
Jedino sigurno sredstvo borbe je stalno fizičko uklanjanje pred cvjetanje i košenje na visinu ispod 5 cm. Pošto je ovaj postupak neizvodljiv za komunalne službe svaki pojedinac mora dati svoj doprinos u vidu čupanja biljaka gdje god se nađu (korijen je plitko u zemljištu).
Glavni razlog za nepopularnost ambrozije je pojava burnih alergijskih reakcija na polen kod 10 posto ljudi u svijetu. U SAD je zaključeno da se najveća frekvencija prijava reakcija javlja oko 15. avgusta, pred početak nove školske godine. Manje je poznato da listom ove biljke američki indijanci trljaju kožu poslije ujeda insekata kao i kod pojave kožnih oboljenja. Također, čaj od lista i korijena pomaže kod menstrualnih bolova i oboljenja alimentarnog trakta (dio sistema organa za varenje koji započinje usnim, a završava se čmarnim otvorom).
Hoće li prirodni neprijatelj ambrozije doprinijeti njenom suzbijanju?
Ukoliko se ambrozija pojavi u kukuruzu, suzbija se foramsulfuronom, bentazonom, u soji i grašku bentazonom, u krompiru flufenacetom+metribuzinom, bentazonom, u strnim žitima, lucerki i detelini bentazonom i drugim preparatima.
Tagovi
Autor