Kako ukloniti roj pčela - košnica u centru grada izazvala pometnju?

Odbjegli roj pčela nedavno se nastanio na stablu ukrasnog drveta na Trgu slobode u centru Tuzle. Pravovremenom reakcijom jednog gradskog vijećnika, Pčelarsko društvo Nektar izvelo je "akciju spašavanja", a sam način na koji su to uradili privukao je pažnju brojnih građana. Dok je stara košnica bila prava atrakcija među znatiželjnim prolaznicima, pčelari su se našalili da je riječ o urbanom pčelarenju na starinski način. 

Kako je za Agrklub ispričao Šefik Ćivić, predsjednik ovog društva, pčele su stigle s nepoznate adrese, a nije isključeno ni da su iz drugog grada, jer lete brzinom od 60 km/h kad se pusti roj. Ovo je period kada se one prirodno razmnožavaju, odnosno roje, koji traje od početka maja pa do konca juna.

"Uklonili smo ga i udomili, sad ćemo ga malo razvijati pa vjerovatno nekome pokloniti. On se privremeno bio uhvatio na ovo drvo, mislimo da će biti još koji u gradu, jer je na obodima popriličan broj košnica. Ja sam ovaj u četvrtak skinuo bez zaštitne opreme, čak i bez rukavica", kaže Čivić.

Mirno spavaj ispod roja

Pojašnjava da građani ne trebaju osjećati strah jer su u roju pčela uglavnom mlade koje rijetko ubadaju ljude, osim ako ih ne uznemiravaju ili kojim slučajem pokušaju otjerati. Roj se može smjestiti u kartonsku kutiju, kantu, ili trnku odnosno staru košnicu, koja je korištena i za skidanje roja u Tuzli.

"Postavi se ispod roja i on se strese u to. Matica, koja je jedina ženka u pčelinjoj zajednici padne na dno trnke, potom se ona spusti na zemlju, malo se sklonite i one će za sat-dva da uđu za njom. Ali, treba biti oprezan, ubod pčele boli i nas, ali smo navikli. Nikada ne znate, evo prije nekoliko dana je u Sloveniji podlegao pčelar od velikog broja uboda, tako da bez opreme ipak ne treba pristupati uklanjanju", ističe naš sagovornik.

Slovenski pčelar umro zbog uboda: 12 savjeta za rad na pčelinjaku

Najsigurnije i za ljude i za pčele je da pozovu društva ili civilnu zaštitu. Iz Nektara kažu da je ova usluga besplatna, a da rojevi često završe na imanju, okućnici ili u gospodarskim objektima, šupama pa čak i u stanu se nasele. Pčelare možete pozvati na broj 061/047 – 476, ili putem operativnog centra Civilne zaštite 121.

"Ako nemaju iskustva, građani nikako ne bi smjeli da sami uklanjaju rojeve ili ne daj Bože unište ih na neki način. Mi imamo izuzetno opremljenu ekipu, vozila, vatrogasci su nam na usluzi s korpama, možemo skinuti roj s bilo kojeg mjesta tako da nema potrebe da ih ljudi uništavaju", napominje.

Nije isključena ni mogućnost da se roj uhvati za luster, ukoliko se prozor stana ili kuće ostavi otvorenim, a Čivić kaže da se ispod njega smije slobodno spavati, jer pčele neće napasti. Tu su samo privremeno, dok izvidnice ne nađu trajni prostor, za što im treba pola sata, dan ili ako je kiša dva-tri dana jer ne mogu da lete. Čim nađu pogodnije mjesto, one same odlaze. Građani osjećaju strah zbog samog brujanja, koje ustvari proizvode trutovi jer ih je veliki broj u tim rojevima.

Uzavrela krv i dobar med

Kada je riječ o proizvodnji meda u TK, Ćivić navodi da je prvi dio godine zadovoljavajući, ali ništa spektakularno u odnosu na prošle godine. Nije bile većih vremenskih nepogoda tako da su pčele mogle i nešto profita donijeti pčelarima.

"Cijene meda se kreću od 25 do 30 maraka. Međutim, ulazni parametric u pčelarstvu se poskupili do te mjere da mislim da je to realna cijena u ovom vremenu", navodi naš sagovornik, dodavši da je pčelarstvo izuzetno zahtjevan i skup posao.

Kako je pojasnio bagremov med košta 25 KM, dok kestenov i šumski s planine, odnosno tamni, je 30 KM, njega ima manje, a kvalitetniji je. Svijetli med ima više vitamin i pogodniji je za djecu, dok je tamni bogatiji mineralima i odgovara više za starije ljude jer pospješuju čvrstinu kosti, zuba. Sva oprema za pčelarstvo je poskupila – košnice, vosak i druga roba, kao i gorivo "zamislite da morate 100 košnica odvest na mjesto udaljeno 100 kilometara, onda svake sedmice ići u obilazak, sve to košta".

Bihaćki pčelari prvi na udaru klimatskih promjena - ove godine skuplji proizvodi

Svjesni su, kažu, da poskupljenje nije popularno i da mnogi sebi neće moći priuštiti teglu meda, ali ovime nastoje zadržati pčelinji fond. Zarada kažu nije ništa veća u odnosu na prethodne godine, niko se nije obogatio.

"Mislim da je to realna cijena, iako je zarada minimalna. Kupci često kažu 'oho, pa vi dobro zarađujete', ali ako se uzme broj košnica BiH, i prinos koji se u ovom prvom dijelu godine izvrca, vidjet ćete da prinos po košnici ne plaza pet kilograma. Nemamo mi puno meda, ali je kvalitetan, to pokazuju i analize koje radimo na fakultetu", kaže Čivić, dodavši da tome svjedoči sam naziv naše regije – Balkan.

Naime, u prijevodu s turskog jezika Balkan znači med i krv (bal – med i krv – kan), a naš sagovornik dodaje da to implicira da "imamo uzavrelu krv i dobar med".