Kako dezinficirati ramove živom sodom?

Februar je mjesec kada pčele miruju. Međutim, to nije slučaj sa pčelarima koji svaki slobodan trenutak koriste kako bi ovim vrijednim insektima obezbijedili bolje uslovu za predstojeći unos meda.

Nakon vrcanja meda, topljenja voska, zazimljavanja košnica u prošloj godini, veoma važan segment predstavlja i dezinfekcija ramova, pa i cijelih košnica kojom se postiže uništavanje nozemoze i drugih virusnih oboljenja kod pčela.

Važna dezinfekcija ramova

Stari pčelari su to nekada radili u cijeđu koji se pravio prekuvavanjem luga-pepela od bukovog ili hrastovog drveta koji se miješa sa vodom. U takvu otopinu, bazu, pčelari su potapali ramove kako bi ih dezinfikovali.

U novije vrijeme je sve više u upotrebi živa soda koja je mnogo brža i efikasnija u odnosu na nekadašnji lug. Jedan od pčelara višegradskog kraja koji koristi ovu smjesu za dezinfekciju svojih ramova je Aleksandar Masal iz sela Vardišta kod Višegrada, koji se pčelarenjem bavi više od 30 godina na LR košnicama i koji je svu svoju ljubav prema ovom poljoprivrednom dobru prenio i na mlađe članove svoje porodice.

Masal nam priča da je prve lekcije iz pčelarstva naučio od svog strica Milovana Masala iz Rudog koji mu je u prijenosu znanja, kako teorijskog tako i praktičnog, uvijek naglašavao da je u sistemu bavljenja ovim poslom, najvažnija higijena ne samog pčelinjaka već i tijela, ramova te voska i opreme. Bilo je važno naučiti kako pravilno pripremiti ram za otkuvavanje.

"Sa ramova se prvo ukloni vosak koji je ciljno izabran kao stariji, oštećen trutovim saćem ili je iz njega izašlo dosta generisanih pčela, tako da je košuljica iz kojih pčele izlaze, pocrnila", objašnjava Masal koji to i praktično pokazuje, te dodaje da pčelari uvijek ekonomišu i gledaju da sve bude prostije i jeftinije.

Zaštita očiju i ruku najvažnija

Ovaj prekaljeni pčelar kaže da se za dezinfekciju koristi bure od 200 litara, otvoreno sa jedne strane, nasuto vodom na 160 litara i postavljenog na vatru čekajući da proključa. Zaštitivši oči zaštitnim naočarima, ruke gumenim rukavicama, u trenutku ključanja vode, veoma pažljivo i pomalo dodaje tri kilograma kaustične sode, natrijum hidroksida.

"Reakcija je kratka, ali burna. U takvu neprestano ključalu vodu, potapamo cijelo tijelo sa ramovima, pritišćemo malim betonskim blokom i kuvamo deset minuta", pojašnjava Masal i dodaje da nakon dužine tog vremenskom perioda ponavljamo postupak obrnutim putem.

Radovi u pčelinjaku u februaru: Poduzmite mjere za jačanje zajednice

Nakon toga, tijela se vade iz bureta, kratko sapiraju jakim mlazom hladne vode da bi se uklonili eventualni ostaci voska i propolisa sa ramova, kako ne bi pravili smetnju pri kasnijem stavljanju satnih osnova.

"Za obavljanje ovog posla treba uvijek birati sunčani i lijep dan u jesenjem periodu jer se tijela odlažu na mjesta gdje ima sunca kako bi se osušila u toku dana. Na njima se vidi blistavost i čistoća, a praksa je pokazala da se većina tijela otkuvavaju na svake tri godine, a neke i svake godine, u zavisnosti od upotrebe", kaže pčelar iz Vardišta.

Nema štetnih efekata

Masal objašnjava da od ovog postupka nema negativnih i štetnih efekata, te da ako se otkuvava veliki broj tijela i ramova, voda može ispariti do tog stepena da se ne može više koristiti, te je potrebno dodati i određenu količinu i vode i žive sode.

Koje je biljke najbolje saditi uz pčelinjak?

"Ovaj postupak sprovodim već 30 godina i pokazao se veoma uspješan za dezinfekciju od svakog nasrtaja bolesti, ali i olakšavanja stavljanja osnova u čiste ramove", kaže pčelar i dodaje da poslije otkuvavanja, farbanje tijela može biti samo u estetske svrhe jer drvo više ne prima vlagu.

Ovaj veliki i naporan posao na godišnjem nivou obavlja na svojih 90 košnica raspoređenih u dva pčelinjaka na dvije lokacije. Takođe, iskusni pčelar iz Vardišta ovaj proces preporučuje svim pčelarima, kako starijim kolegama tako i početnicima, uz savjet da se dobro zaštite pri korištenju sredstava koji sadrže živu sodu.