Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Udruživanje pčelara
  • 08.12.2023. 12:00

Hodžić: Želimo da bh. pčelari budu dio evropskog saveza, mnogi su benefiti

Šta bh. pčelari dobijaju time, pitali smo Senada Hodžića, predsjednika Saveza pčelara Tuzlanskog kantona, koji glasno zagovara ovo udruživanje.

Foto: Senad Hodžić
  • 647
  • 422
  • 0

Osnivačka skupština evropskog saveza pčelara najavljena je za februar 2024. godine. Dio ove organizacije, sudeći prema trenutnom raspoloženju, postat će i pčelari iz Bosne i Hercegovine. Iako ima zagovornika da predstavnici naše zemlje nastupaju "pod jednom zastavom", najveće su šanse ipak da savezi dva entiteta pristupe odvojeno. No, neće BiH biti jedina sa više predstavnika, postoje i druge zemlje sa više udruženja koja žele pristupiti.

Kantonalna udružena očekuju da će uskoro biti održan sastanak Saveza pčelara Federacije BiH na kojem će se izjasniti o svom pristupanju ovoj zajednici, dok su svoju saglasnost već dali iz Republike Srpske. 

Rigoroznije kontrole

Pobliže su o ovoj temi upoznati na nedavno održanom Kongresu o pčelarstvu u BiH, na kojem su pčelari iz regiona predstavili svoje aktivnosti, a jedna od njih je i ulazak u Evropski pčelarski savez. Šta bh. pčelari dobijaju time, pitali smo Senada Hodžića, predsjednika Saveza pčelara Tuzlanskog kantona, koji glasno zagovara ovo udruživanje. 

BiH ima kvalitetne pčelinje proizvode

"Dok ne uđemo u Evropsku uniju mi ne dobijamo puno toga. Međutim, dobijamo da se medovi više kontrolišu na evropskim granicama, pa samim tim i da patvoreni medovi ne ulaze u BiH", kaže Hodžić, napomenuvši da 90 posto medova dolazi iz Kine, Argentine, Brazila kao i Turske. 

Iz koje dvije zemlje dolazi najviše meda u EU i koliko košta?

Ti medovi, kako ocjenjuje, većinom nisu pravi, a uvozom se obaraju cijene u Evropi. 

"Zajedno sa članicama EU bi štitili naše pčelare od uvoza jeftinog meda i dobili bismo na kvalitetu, a pčelari bi dobili bolju cijenu", dodaje. 

Cijena kao odraz kvaliteta

U Bosni i Hercegovini je primijetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske i to od 673 posto. Uvoz se sa 24 tone u 2021. popeo na 185,3 tone u prošloj godini. Također, on je, kako se to može primijetiti na policama trgovačkih lanaca, dosta jeftiniji u odnosu na domaći. 

"Ja sam bio u Turskoj, tamo se cijene meda kreću od 10, 12 maraka, a neki idu i od 60 maraka. Ne znam kako nama dođu tako jeftini, insistirali smo na više kontrola. Imam saznanja da su, nakon nekih kontrola,  povučene određene serije firmi iz TK koje se bave distribucijom meda", kaže Hodžić, dodavši da su niske cijene odraz kvaliteta i ne preporučuje domaćim konzumentima da ih kupuju. 

Decembar u pčelinjaku: Šta se sve može napraviti tokom zimskog razdoblja?

Tuzlanski pčelari, kako dalje navodi, će najvjerovatnije do kraja ovog mjeseca usaglasiti svoju odluku o pristupanju Evropskom savezu, koju će kasnije iznijeti i na Upravnom odboru federalnog saveza.  

Medonosno drveće u TK

Inače, nedavno je u ovom kantonu donesena i odluka o sadnji medonosnog drveća, i to na zahtjev Saveza pčelara TK. Na sastanku s resornim ministrom Fedahijom Ahmetovićem i predstavnicima šumarskog sektora dogovorena je sadnja oko 14 hiljada sadnica. 

"Od toga će najviše biti kestena, oko 10 hiljada te ostalo je bagrem. Bit će to proljetna sadnja, a pčelari u svakoj općini će dobiti 1.000 sadnica medonosnog drveća koje trebaju posaditi na površini od jednog hektara", pojašanjava naš sagovornik, dodavši kako sadnju treba obaviti na graničnim područjima između naselja i šuma, tamo gdje ima paše. 


Fotoprilog


Tagovi

Pčelarski savez Evrope Bh. pčelari Domaći med Uvozni med Senad Hodžić Savez pčelara TK Savez pčelara FBiH


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U mirovini su, ali ne miruju..😊 Ana i Slavko su obnovili stari mlin, napravili mini muzej, kućice za najam i zasadili nasade žitarica, voća i povrća od kojih prave različite proizvode. Sve su to zaokružili u jednu lijepu priču koja privlač... Više [+]