Jedan od najpoznatijih mladih pčelara u našoj zemlji, dobio priliku za sezonski posao u norveškim pčelinjacima. Šta je to naučio i po čemu se naše pčelarstvo razlikuje od njihovog?
Iako ima samo 30 godina, Goran Gagić, važi za jednog od najnaprednijih pčelara Bosne i Hercegovine. Živi i radi u Gradišci, a ovogodišnju ljetnu sezonu je proveo u Norveškoj, radeći sezonski posao u tamošnjim pčelinjacima. Sada se već vratio u svoje Potkozarje, pa nam je otkrio detalje svog odlaska i po čemu se naše pčelarstvo razlikuje od tamošnjeg.
Radio je kompletan posao na pčelinjacima u jednoj firmi u Norveškoj, "Heier du Rietz". U kontakt su stupili tako što su vlasnici firme iz Norveške od njegovih poslovnih partnera iz Srbije, tražili da im preporuče čovjeka, izbor je pao na Gorana. Nakon probnog rada, ostao je da radi cijelu sezonu. No, ugovorili su i da redovno dolazi, uz radnu vizu.
"Primarni poslovi su mi bili proizvodnja matica i matične mliječi te sprječavanje rojeva. Pčelarstvo im se ne razlikuje previše od našeg, samo je puno bolje organizirano. Ne drže više od 15 do 20 košnica na jednom mjestu, košnice su im od stirodura i puno pažnje daju uzgoju matica", kazao je Gagić za Agroklub.
Norvežani su ga pozvali kao profesionalca i uglednog pčelara, kako bi im pomogao i pokazao vještine pčelarenja sa Balkana. No, osim što je prenosio iskustva, ovo je bila odlična prilika i da nauči kako to oni rade, što svakako planira primijeniti u svom pčelinjaku.
"Imao sam priliku da radim na jednoj od najvećih oplodnih stanica za proizvodnju matica u Norveškoj. Norvežani dovoze oplodnjake na udaljene i izolovane lokacije u planinama, gdje smatraju da nema pčela u krugu od pet kilometara, a koriste i košnice sa trutovima od posebnih uzgajivača", prepričava nam.
Pored toga, radio je i na razrojavanju, odnosno na vještačkoj proizvodnji rojeva, sa tri rama legla, dvije hrane i mladom oplođenom maticom.
U njegov angažman je bilo uključena i vještačka proizvodnja matica pomoću Nikot aparata, kompletan proces od poliranja aparata, zatvaranja matice, vađenja ćelija u već formirane startere, punjenja i vožnja oplodnjaka na kontrolisanu oplodnu stanicu sa posebno uzgajanim trutovima.
"Po potrebi sam obavljao i poslove vrcanja, sakupljanja polena, pakovanja i drugih poslova. Lijepo je ondje, standard je veoma visok, uslovi rada su izvanredni. Imam šta i pokazati, ali i naučiti, pogotovo kada je njihova tehnika rada u pitanju", poručio je ovaj mladi pčelar, o kojem su već izvještavali i mediji u Norveškoj.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autorica