• Pčelarska kuća Fazlić
  • 03.01.2018. 09:00

Amir Fazlić: Svoj med bih poslao i u svemir na takmičenje

Amir Fazlić mladi je pčelar iz Bihaća. Pčelarenjem se bavi punih šest godina, a danas ima blizu 80 pčelinjih zajednica. Pored osnovih proizvoda koje pčele daju, svojim kupcima nudi i proizvode po želji. Smatra da se od pčelarenja može živjeti, ali ukoliko se uloži mnogo znanja, rada i truda. Zimskih gubitaka na pčelinjim zajednicama dosada nije imao, a pored toga što je dobitnik više priznanja u kvalitetu meda na internacionalnim takmičenjima, Amir je nedavno osvojio plakete za kvalitet meda na

Foto: Arhiv Amira Fazlića
  • 3.317
  • 361
  • 0

Isto kao što vrlo motivacijski djeluje kada u proljeće otvorite košnicu koja je prepuna pčela, tako i na pčelara sasvim sigurno vrlo demotivacijski djeluje posao čišćenja mrtvih pčela koje nisu prezimile iz ovog ili onog razloga.

Tri su najčešća slučaja zimskog uginuća kod pčela: varroa, nozemoza i glad. Svaki od ovih uzroka danas je poseban sam po sebi i u većini slučajeva neshvatljiv, no glad i smrt pčela zbog gladi je definitivno neoprostiva pčelareva pogreška.

Posljednje dane u 2017.godini iskoristili smo da potražimo pokoji koristan savjet od iskusnih pčelara iz BiH. Prvobitno smo razgovarali sa pčelarem Husom iz Konjica, a potom smo otišli i do Bosanske Krupe, gdje su nam Bekir i Mine Šabić otkrili nekoliko korisnih savjeta o tome na koji način oni uzimljuju pčele, a isto možete pročitati OVDJE.

Pčelarstvom se bavi već šest godina

Ipak, 2018. godinu godinu započinjemo još jednom pozitivnom pričom o mladom, ali iskusnom pčelaru iz Bihaća. Tek su mu 34 godine, radi kao sudski referent, a pčelarstvom se bavi već punih šest godina.

Njegovo ime je Amir Fazlić, a na samom početku razgovora nam otkriva kako se u njegovoj porodici nitko nije bavio pčelarstvom, već da je on krenuo u ovaj potez isprva kao usputnom zanimacijom, s obzirom na činjenicu da odmalena uživa u prirodi.

"U mojoj porodici se niko nije bavio pčelarstvom, mada imam neka saznanja da su se davno unazad moji dalji predaci sa očeve strane bavili pčelarstvom, tako da sam ja krenuo kao hobista pčelar, obzirom da sam uvijek volio boraviti u prirodi", rekao je Amir.

Krenuo sa dvije, a danas ima oko osamdeset pčelinjih zajednica

On dalje dodaje kako je isprva krenuo sa tek dvije pčelinje zajednice, ali da ih danas ima između 75 - 80 komada. U ponudi ima sve one osnovne proizvode koje pčele daju: med, polen, propolis kapi, ali mogu se naći i oni proizvodi koje sami pčelari prave za svoje kupce, poput imuno-meda, meda sa đumbirom, meda sa koštunjavim i suhim voćem, meda sa saćem, itd. Pored nabrojanog, Amir prodaje i vještačke rojeve.

Pitali smo Amira po kojim cijenama prodaje svoje proizvode, na što on odgovara:

"Za sada: Med 15 KM/1kg, polen 30 KM/1kg, imuno med 25 KM/1kg, propolis kapi 5 i 7 KM itd."

Amir Fazlić: Smatram da konkurencije među pčelarima u BiH nema!

Okružen prirodom

Kroz naše dosadašnje priloge o pčelarima širom BiH mogli smo čuti podijeljena mišljenja kada je u pitanju konkurencija. Neki su mišljenja da je ista zastupljena u velikoj mjeri i uveliko otežava rad pojedičanom pčelaru, dok drugi pak smatraju da konkurencije uopće nema, s obzirom na položaj bh pčelara.

"Smatram da konkurencije među pčelarima u BiH uopće nema jer jedva da uspijemo proizvesti med za potrebe naših domaćih potrošača, a da ne pričam o inostranim kupcima", tvrdi Amir te dalje priča kako smatra da su bh pčelari u jako nezgodnom položaju, budući da nemaju neku ogromnu podršku od svih nivoa vlasti, osim podsticaja koji su jako niski, a dodatni razlog za nezadovoljstvo je i taj jer još uvijek ne postoji zakon o pčelarstvu na državnom nivou, što govori o tome, da su nažalost pčelari u BiH na neki način prepušteni sami sebi.

"...ali ja se ipak nadam da će sve to leći na svoje mjesto, ipak je pčelarstvo grana koja je u provcatu i koju trebaju svi shvatiti ozbiljno", izjavio je Amir Fazlić, koji je inače aktivni član "Udruženja pčelara grada Bihaća".

Dobra reklama i promocija ključni faktori u prodaji proizvoda

Pored toga što je aktivan u udruženju pčelara, Amir prima i podsticaje na kantonalnom nivou, međutim, smtra da su oni jako niski. Ipak, mišljenja je da je bolje i da su niski, nego da ih uopće nema. Zakoračili smo u novu temu, a koja se tiče sada već, prošlogodšinjeg prinosa meda.

"Ove 2017. godine prinos meda je bio ispod prosjeka obzirom da su nas pogodile vremenske neprilike, odnosno suša, a kasnije i vjetrovi. Ipak, imao sam dovoljno da zadovoljim potrebe svojih vjernih potrošača, dok od iduće godine očekujem mnogo više, nadam se da će vremenske i pašne prilike biti mnogo bolje", dodao je on.

Amir svoj med prodaje rodbini, prijateljima, poznanicima, poznanicima od poznanika, i tako sve do naširoko, preporukom zadovoljnih kupaca. Prodaju vrši i na domaćem, ali i na inostranom tržištu.

"Do svojih kupaca dolazim, ukratko, uglavnom dobrom reklamom i promocijom svojih proizvoda", iskreno je rekao Amir.

Nije imao zimskih gubitaka pčelinjih zajednica

A dotičemo se i teme o uzimljavanju pčela, o kojoj smo već pisali. Amir nam u nekoliko rečenica otkriva na koji način on vrši uzimljavanje pčela, te da li je imao gubitaka preko zime, kroz šestogodišnji period koliko već pčelari...

"U pčelarstvu postoje neka osnovna pravila kako kvalitetno uzimiti pčelinje zajednice, pa ko se pridržava tih pravila, nema brige. Uglavnom bitno je da se pčele na vrijeme, obično u mjesecu augustu, očiste od nametnika varoe, da se uzime na kvalitetnom saću, da se što manje utopljavaju nekim nepotrebnim utopljavajućim materijalima, što je najčešća greška početnika, obzirom da je najbolji utopljavajući "materijal" med, odnosno hrana koju pčelama treba obezbjediti za zimu, a koja se treba kretati otprilike od 15 do 20 kilograma po jednoj zajednici, i nema brige. Do sad koliko pčelarim, nisam imao zimskih gubitaka pčelinjih zajednica."

Pčelari u Bihaću su u dobrim odnosima

Međuljudski odnosi i korektna suradnja među pčelarima je jedan od ključnih faktora za uspjeh jednog pčelara. Amir smatra da su svi pčelari koji su ujedno i članovi "Udruženja pčelara iz Bihaća" u dobrim odnosima, te da se nastoje što više družiti i razmjenjivati pčelarske priče i saznanja, tako da je i on sam dobro uvezan sa svim članovima udruženja, s kojima se čuje uglavnom preko društvenih mreža, ali povremeno se znaju vidjeti na predavanjima ili sajmovima.

Amir obavezno prati i stručnu literaturu. Kaže da bez toga nema ni profesionalnog pčelarenja.

Literatura je važna

"Čak i da bi hobisti pčelari bili, potrebna je. Iz kvalitetne stručne literature možemo mnogo naučiti o biologiji pčele, bez kojeg znanja je nemoguće zanisliti baviti se pčelarstvom, pogotovo ako želimo biti pčelar profesionalac, a naravno pored biologije pčele, u stručnoj literaturi se može naučiti i ostalo gradivo potrebno da bi se bavili pčelarstvom. Seminare i predavanja obavezno posjećujem kad god mi se ukaže prilika. Tu također možemo mnogo dobrih stvari čuti, mnogo novih saznanja vezano za pčelarstvo", njegovo je mišljenje.

Pesticidi su jedan od većih problema za pčelare

Pitali smo Amira što bi promijenio u pogledu pčelarenja, kada bi imao priliku da nešto napravi. On je rekao da bi prvo promijenio odnos države prema pčelarima, a potom bi promijenio način upotrebe pesticida koji su postali veliki problem za pčelare, budući da već dugi niz godina nanose veliku štetu pčelarima.

"...znam pouzdano da su neki pčelari zbog prskanja određenih kultura pesticidima, ostajali bez dijela svojih pčela, pa su morali svoje pčelinjake dislocirati. Tu se treba naći neki kompromis", nadovezuje se Amir.

Od pčelaranje se može živjeti, ali uz mnogo ulaganja i truda

Stižemo i do one uvijek pomalo škakljive teme, a to je koliko se može zaraditi i može li se živjeti od pčelarstva. Obično su i ovdje mišljenja pomiješana. Neki kroz ovaj posao vide idelanu priliku za lagodan život, iako da budemo iskreni, takvih je malo, dok s druge strane, veći broj njih kaže da se može živjeti, ali teško, s obzirom na položaj pčelara u društvu.

"Pčelarenje obično počne kao hobi, vremenom se zavoli, počnemo se širiti, povuče nas, počnemo da ulažemo, i vremenom se uloženi trud, ljubav i novac počnu vraćati. Dakle od pčelarenja se može dobro živjeti, s tim da je potrebno uložiti, kako sam i rekao mnogo truda. Ova grana poljoprivrede se mora shvatiti veoma ozbiljno. Također da bi se dobro živjelo od pčelarenja, potrebno je proizvoditi, ne samo med, nego i ostale pčelinje proizvode, polen, propolis, rojeve, a ako je moguće i matičnu mliječ i matice, za što je potrebno iskustvo i stručno usavršavanje. Moram napomenuti da mi u BiH imamo odlične terene za pčelarenje, i to treba što kvalitetnije iskoristiti", poručio je Amir.

Dobitnik je zlatne i bronzane medalje za kvalitet meda

Amir je nedavno dobio i plaketu za kvalitet meda, a takmičenje je održano u Bihaću. Pored ove plakete, Amir je otkrio, kako je dosada dobio veći broj priznanja po pitanju kvaliteta meda, a uglavnom se radilo o internacionalnim takmičenjima, što je za njega veliki uspjeh, ako uzmemo u obzir da je jedan od mlađih pčelara.

Amir je primio značajno priznanje

"Ove plakete koje ste spomenuli su meni posebno drage jer sam ih dobio u svom gradu, a analiza je rađena u "Veterinarskom Zavodu USK-a" koji trenutno ima najsavremeniju opremu za hemijsku analizu meda u BiH. Takmičenje je rađeno pod njihovim i pokroviteljstvom Grada Bihaća, a medalje i plakete su nam uručili direktor "Veterinarskog Zavoda" i gradonačelnik Bihaća. Kao što rekoh, analiza je bila veome široka i sveobuhvatna, na veoma savremenoj opremi rađena, tako da, nakon ovih medalja, svoj med bi se usudio poslati i u svemir na takmičenje", zadovoljno nam otrkiva Amir, a na samom kraju ugodnog razgovora, Amir nam otkriva kako obavezno razmišlja o povećanju broja pčelinjih zajednica.

U planu ima i realizaciju nekih zajedničkih projekata iz udruženja, ciljano kako bi se ova grana poljoprivrede digla na što veći nivo u gradu Bihaću, ali i šire. On je zaključio razgovor riječima:

"Nije poenta samo imati veliki broj košnica, i reći ja sam taj pčelar, nego je poenta u svom tom radu uživati, družiti se, planirati razne projekte, ići ka tome da cijelo društvo ima koristi od ove grane. Ja osobno, ići ću dokle me 'više' struje nose. Namjera je da mi to bude osnovno zanimanje."

Portal Agroklub.ba Amiru Fazliću želi mnogo uspjeha u realizaciji zacrtanih ciljeva.

Foto: Arhiv Amira Fazlića


Fotoprilog


Tagovi

Pčelarska kuća Fazlić Amir Fazlić Med Proplis kapi Internacionalno takmičenje Kvalitet meda Pčelarenje Upotreba pesticida Problemi u pčelarstvu Uzimljavanje pčela Vještačko rojenje Pčelinje zajednice Varroa Nozemoza


Autor

Adis Džaferović

Adis Džaferović

Adi je PR manager koji novinarstvo voli od malih nogu, a posebno ga privlače istraživačke priče. Voli fotografiju, prirodu i istraživanje psihologije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi