Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vještačko meso
  • 16.08.2024. 14:00

Vo na ražnju ili meso iz laboratorije?

Stoka zagađuje atmosferu, dakle smanjit ćemo stočni fond, a meso od bioloških roditelja (bika i krave), će zamijenuti vještačko iz laboratorije. Pa sjajno. Ovo smo čekali sve vrijeme. Ko tako razmišlja zapostavlja činjenicu da smo ovim naučnim poduhvatom opasno ugroženi.

Foto: Shutterstock/Aleksandar Nalbantjan
  • 194
  • 159
  • 0

Juli mesec 2024. bio je drugi najtopliji juli u historiji mjerenja, čime je prekinut period od 13 mjeseci tokom kojeg je svaki mjesec bio najtopliji, a što je najvećim dijelom posljedica globalnog zagrijavanja zemljine kugle, saopćio je Kopernikusov servis za klimatske promjene Evropske unije. Po trenutnim mjerenjima niz najtoplijih mjeseci, privremeno je prekinut u julu, ali će se prema svim relevantnim podacima nastaviti za avgust. Alarmantno! Spašavajmo planetu!

Zar smo mogli i da pomislimo da se priroda neće pobuniti na okolnost da smo osakatili amazonske šume, pretjerali sa zagađenjem vazduha, stvorili ozonske rupe, promijenili klimu, promijenili reljef Sjevernog pola uslijed otapanja najvećih glečera... Tehnološka dostignuća koja su kulminirala G-5 tehnologijom potpuno su zaboravila da su u funkciji čovjeka, jer su prerasla u opasnu igračku koja kao da postaje sama sebi svrha. Zar smo mislili da se priroda neće pobuniti zbog zloupotrebe genetskog inženjeringa koji nas je doveo u situaciju da ne znamo kakvu hranu jedemo? Zar činjenica da svaki drugi stanovnik Amerike boluje od bolesti zvana gojaznost nije dovoljno upozorenje da nezdrava ishrana vodi lošem zdravlju? Ne, neko je ozbiljno riješio da ide do kraja. 

Ipak da ne budemo toliko cinični, nešto moramo priznati: Traže se krivci i traže se rješenja.

Pođimo redom.

Krivac: Fosilna goriva

Za fosilna goriva rješenje je da se smanjuje upotreba fosilnih goriva koja su bila prva na spisku "krivaca" za oštećenje ozonskog omotača. Ovaj cilj se polako realizuje tako što se koriste alternativna goriva, pa potom električna energija, a ekspanziju doživljava industrija hibridnih automobila. Sa aspekta implementacije ovo su sasvim prihvatljiva rješenja.

Krivac: Devastacija šuma

Borba protiv devastacije šuma, tog najvećeg proizvođača kiseonika i najodgovornijeg resursa zbog pojave tzv. "ozonskih rupa". Ova borba se vodi prije svega na zakonskom i institucionalnom nivou i donosi rezultat različito od države do države. Jasno je da je sva pažnja usmjerena prema Brazilu i Amazonskim šumama. Rezultati se sporo postižu, ali nisu zanemarljivi.

Krivac: Hemijska sredstva

Zabrana upotrebe čitavog spektra hemijskih sredstava u proizvodnji biljnih kultura je rješenje. EU prednjači u ovom segmentu, ali ne takvom dinamikom kako je to predviđeno tzv. "Zelenom agendom". Svako ko drži do sopstvenog zdravlja podržava ove mjere, ali i one se ne mogu "preko noći" sprovesti u praksi.

Naravno, postoji još niz ugrožavajućih klimatskih i ekoloških faktora koji nisu možda tako vidljivi i protiv kojih se pronalazi "lijek" za bezbolnu eliminaciju. Međutim, prirodi se žuri i ona nema vremena da posmatra kako se politike očuvanja životne sredine i borbe protiv klimatskih promjena tako sporo sprovode.

Dilema koja to nije: Vještačko meso iz 2050. ili zdrava "suhovina" iz 2024.

Sjedeći ispod klima uređaja uz bezuspješno hlađenje ispijajući osvježavajuća pića (eufemizam za pivo), svjedoci smo da sve te preduzete mjere nisu dovoljne.
I onda…. eureka! Neko se sjetio da se treba riješiti goveda. Te "opasne" životinje izložene su velikom, neopravdanom pritisku da značajno učestvuju u efektu staklene bašte i da zbog toga treba smanjiti svjetski stočni fond. Istraživanja su pokazala da je učešće ovih životinja putem emisije štetnih gasova (prije svega metana) u ovom procesu globalnog zagrijavanja tek pet procenata. Ima li zbog toga mjesta ovako besprimjernoj kampanji protiv čitave jedne poljoprivredne grane kao što je stočarstvo!?

Plan smanjenja stočnog fonda

Evropska unija kao i u mnogim politikama očuvanja životne sredine i klime, prednjači u svijetu i među prvima je počela da sprovodi plan smanjenja stočnog fonda. Odgovor stočara je bio vrlo snažan i jasan, pa se i ovaj (kao i većina drugih) segment primjene "Zelene agende" usporio u svojoj implementaciji. 

Međutim, hronologija dešavanja nekih okolnosti nas navodi na sumnju da se upravo kampanja protiv metanskih isparenja kod goveda i kampanja o upotrebi vještačkog mesa nekako preklapaju. Slučajnost svakako nije. Dakle, priča: "smanjit ćemo stočni fond" potpuno korespondira sa planom: "proizvodit ćemo goveđe meso bez goveda". 

Taman se nekako svjetska javnost pomirila sa činjenicom da se hrani mesom proizvedenim od stoke koja se hrani GMO sojom i kukuruzom, kad eto nove ponude na stolu: vještačko meso.

Vrlo kratko i laički svedeno da objasnimo šta je to. Naime, to je meso koje nastaje u laboratoriji tako što se ćelije od životinja uzimaju i laboratorijski hrane amino kiselinama, vitaminima, mastima, proteinima i mineralima. Naravno radi se o vrhunskoj (i skupoj) tehnologiji. Prvi goveđi burger od vještačkog mesa poslužen je 2013. godine u jednom restoranu u Londonu. Proizvođač je bila jedna nizozemska kompanija. Tu se nije stalo, prvi certifikat o upotrebi za širu primjenu izdao je Izrael 2021. godine, a SAD su sredinom 2023. godine odobrile prodaju vještačkog pilećeg mesa (za početak). Inače, najvećih prometnik ovog mesa u SAD je kompanija "Upside foods", koja je u većinskom vlasništvu Bil Gejtsa. Da li vam je sada nešto jasnije? Meni jeste. Po principu domino efekta, zahtjevi za odobrenje prodaje nalaze se u proceduri u mnogim zemljama EU. 

Postajemo opasno ugroženi

Umalo da zaboravim, vrlo neprijemčiv naziv "vještačko meso", marketinški stručnjaci su preimenovali na prihvatljiviji termin "kultivisano meso". Kao što vidite, o svemu se vodi računa.

Da konačno zaokružimo kompletan scenario. Stoka zagađuje atmosferu, dakle smanjit ćemo stočni fond, a meso od bioloških roditelja (bika i krave), će zamijeniti vještačko meso iz laboratorije. Pa sjajno. Ovo smo čekali sve vrijeme. Najzad čovječanstvo ne mora da brine kako će prehraniti rastuću populaciju. Dobit ćemo meso na trpezi, a da ne ubijemo životinju, štetnih isparenja u atmosferu nećemo imati, uštedjet ćemo zemljišne kapacitete… Ko tako razmišlja zapostavlja činjenicu da smo ovim naučnim poduhvatom opasno ugroženi u zdravstvenom, sociološkom, pa, ako hoćete, i psihološkom smislu.

E, sada da se malo uozbiljimo. Za početak, hajde da konsultujemo Čarlsa Darvina. Ovaj vrsni naučnik nam je još 1859. godine podario svojevrsni naučni rad koji pod nazivom "Nastanak vrste", gdje nam objašnjava evolutivni razvoj života na zemlji, pa i nastanak životinjskih vrsta kao što su goveda, živina… Proces od skoro četiri milijarde godine do danas nam je kroz vrlo dramatične periode evolucije, podario ovakav biljni i životinjski svijet koji mi sada uživamo, mada je možda bolji termin - eksploatišemo.

Novo istraživanje: Proizvodnja kultiviranog mesa šteti okolini više od stočarskih farmi?

I, neko se pojavi da nam kaže: "Pa eto ne trebaju nam više te i takve životinje, uzet ćemo samo jednu njenu ćeliju i prehranit ćemo svijet". U prevodu - zaustavit ćemo evoluciju, zaustavit ćemo prirodu. Mi smo priroda, mi smo čuvari svijeta. Ko su to Mi? Hajde da se ne igramo žmurke, pa to je recimo onaj većinski vlasnik "Upside foods-a" (već smo ga spomenuli), to je rodonačelnik vještačke inteligencije (znate to je onaj uvijek nasmijani naučnik), ima ih još (ne mnogo).

Ako ne vjerujete Darvinu, okrenite se Svevišnjem. Siguran sam da bi i On bio zatečen i osjetio se prevarenim informacijom da se njegovi sljedbenici hrane vještačkim mesom.

Samo kratak pogled u naše dvorište. Zamislite samo da nekim dekretom neko "od gore" naredi da smanjimo stočni fond. To je, znate, onaj stočni fond koji smo devastirali do mjere da ne možemo da zadovoljimo sopstvene potrebe.

Ovako ozbiljna i sumorna tema na kraju ipak zaslužuje i malo humora. Zamislite Sabor trubača u Guči, umjesto vola na ražnju, letećim automobilom stiže ketering služba donoseći vještačko (kultivisano) meso. Egzaltirani posjetioci sabora sa oduševljenjem jedu goveđe burgere od kultivisanog mesa, ispijaju pivo proizvedeno od GMO ječma i isto tako GMO hmelja i uživaju u … ustvari zbog čega su došli? Ah da, da uživaju u ukusu kultivisanog mesa!


Tagovi

Smanjenje stočnog fonda Zagađenje okoliša Kultivisano meso Zelena agenda Vještačko meso


Autor

Žarko Galetin

Više [+]

Diplomirani ekonomista sa dugogodišnjim iskustvom u privredi. Najveći dio karijere posvetio afirmaciji berzanskog sistema u organizovanju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Cjelokupno prethodno radno iskustvo fokusirao na tržišnu analitiku u agraru čime se danas pretežno bavi.