Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • 2050.
  • 10.02.2024. 12:00

Dilema koja to nije: Vještačko meso iz 2050. ili zdrava "suhovina" iz 2024.

Svjedoci smo vrlo brze transformacije sektora agrara, ali šta ćemo sa sasvim realnim zahtjevima poljoprivrednika širom Evrope da se uravnoteži tržište inputa sa cijenama žitarica i uljarica.

Foto: AK grafika
  • 33
  • 50
  • 0

Poštovani čitaoče, možete li da zamisliš kako će izgledati jedan tvoj radni dan ili dan tvojih potomaka za nekih tridesetak godina?

Vjerujem da ti današnja dnevna dinamika ne dozvoljava da razmišljaš o nečemu što i nije tako daleka budućnost. Pokušaj da se projektuješ u, na primjer, u 2050. godinu i napraviš predikciju jednog takvog "običnog dana".

Dobro, preuzimam rizik, pa ću ja to učiniti umjesto tebe.

Osvrt na budućnost

Jutro. Nježni glas koji je primjeren tvom senzibilitetu (jer je on dobro proučen od strane nevidljivog "Velikog brata" zvanog vještačka inteligencija) budi te iz nekog virtuelnog budilnika i predočava obaveze koje ti predstoje u toku dana.

Ali, prije svega doručak: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna "salata doručak" od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobijene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime. Ali, da li je ime uopšte važno, jer laboratorija je napravila savršen doručak, bez obzira što je napredni genetski inženjering obesmislio u isto vrijeme i Boga i Darvina, koji, historijski posmatrano baš i nisu bili u nekoj ljubavi.

Radni dio dana do ručka se inače sastoji od razmjene bezbroj informacija putem savršenih komunikacijskih medija (zaboravite lap-topove). Zadovoljstvo obavljenim poslom se ne mjeri korisnošću tvog angažmana, jer su sve što je od krucijalnog značaja za neki posao, preuzeli roboti i drugi moduli vještačke inteligencije. Vrijeme je za ručak. Tvoj "Veliki brat" ti je rezervisao mjesto u omiljenom restoranu i tačno na vrijeme stižeš gdje te čeka sočna "pljeskavica" i pikantna "kobasica", koje su dobijene tako što se od životinja uzimaju ćelije koje se u laboratoriji hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a pa poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.

Genetska modifikacija bilja i roboti - dio su naše budućnosti? (Foto: Depositphotos/Scharfsinn)

Naravno, ti kod "konobara" - lijepo dizajniranog robota, insistiraš da te "kobasice" i "pljeskavice" budu od proizvođača "Upside foods", jer je to kompanija koja je ima najdužu tradiciju u proizvodnji ovog "mesa". Konačno, najveći finansijer te kompanije je čovjek kultne vrijednosti - Bil Gejts. Poslije ručka vraćaš se u svoj stan, otvaraš vrata govoreći "Sezame, otvori se" ili nešto slično, liježeš na svoj kanabe i razmišljaš o večeri.

Pošto je Vaš lični "Veliki brat" izračunao kalorijsku vrijednost tvog današnjeg objedovanja, upozorava te da ti je preostalo još samo 250 kilokalorija do kraja dana. Na osnovu toga, tvoj vjerni sluga, drug ili savjetodavac, kako god, kreira ti večeru uz čašu vina, dozvolivši da se ta, skromna, večera sastoji djelimično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na vaše pretke.

Transformacija agrara

Sve prethodno ipak shvatite kao plod moje mašte.

Možda sam negdje na tragu nekog budućeg scenarija, ali ipak vjerujem u drugi put civilizacije. Sve u svemu procjene su da bi u narednim decenijama upravo poljoprivreda mogla da bude ta privredna grana koja će doživjeti najveće promjene. Svjedoci smo vrlo brze transformacije sektora agrara: genetski inženjering, agresivan upliv vještačke inteligencije, pozitivno korištenje naprednih IT tehnologija, upotreba dronova, korištenje savremene kompjuterizovane poljomehanizacije.

I Fendt traktori bez vozača?

Da, svi ćemo se složiti sa prethodnom konstatacijom, ali šta ćemo sa sasvim realnim zahtjevima poljoprivrednika širom Evrope da se uravnoteži tržište inputa sa cijenama žitarica i uljarica, kako će se EU postaviti prema protivljenju poljoprivrednika zbog brze primjene "zelene agende", zbog skidanja ili neuvođenja subvencija za dizel gorivo. Dakle stvarnost nam govori da se potpuno "prizemni" i realni zahtjevi poljoprivrednika nalaze u suštoj suprotnosti sa futurističkim predviđanjima koji su dati u prvom dijelu teksta. Demografske procjene su da bi 2050. godine zemlja mogla da ima oko 10 milijardi stanovnika.

Uzaludna misija

Ko će riješiti problem dovoljne raspoloživosti hrane? Poljoprivreda ili hibridna hrana iz prestižnih laboratorija? Duboko sam uvjeren da je to poljoprivreda. Ne umanjujem doprinos nauke, pogotovo vještačke inteligencije. Međutim, kada nas jedan od tvoraca vještačke inteligencije Ilon Mask upozorava I kaže: "Polako i obazrivo sa vještačkom inteligencijom" pametnom čovjeku je jasno da ako čovječanstvo dozvoli da taj duh izađe iz lampe i van kontrole čovjeka počne da gospodari nad svojim tvorcem, svi ćemo biti u problemu.

Konačno, kako da objasnimo neke stvari siromašnom dijelu sveta, a ima ih skoro jedna milijarda, da ostave svoje drvene plugove (oni ih i dalje koriste) i pređu na obrok sa vještačkim mesom?

Uzaludna misija.

Negdje se još uvijek ore ralom i volovima (Foto: Depositphotos/artush)

Pobrinimo se o njima na način kako kaže stara kineska poslovica: Nemoj siromahu dati ribu, već ga nauči da peca. Mislim da je to najbolji put za uravnoteženi razvoj društva i civilizacije uopšte. U protivnom, sprema se velika seoba gladnih na teritorije gdje gladi nema. Bojim se ili bolje rečeno nadam se da taj siromašni svijet još nije došao do spoznaje da se danas u svijetu baci jedna trećina proizvedene hrane. U protivnom, u naletu gnjeva siromašnih i gladnih, mogao bi da se otvori novi front, čija bi linija razgraničenja bila glad. Ako nam je nečega dosta, to su novi frontovi koji niču kao gljive poslije kiše.

Zbog svega toga, poljoprivrednike moramo nazvati modernim herojima, a što se tiče vještačke inteligencije, genetskih mahinacija i robotike ne vjerujem da je robot baš nešto raspoložen da se uhvati za plug ili počisti štalu. Zato, poštovani poljoprivrednici - samo naprijed. Hoćemo da jedemo zdravu slaninu, lijepe kobasice, neprskano voće i povrće i 2050. godine, koliko god to daleko bilo, pa neka uživa kako ko hoće.

Naslovna fotografija: Depositphotos/anyaivanova@gmail.com/PantherMediaSeller


Tagovi

Budućnost poljoprivrede Transformacija agrara Neprskano voće i povrće Slanina Vještačko meso Roboti Vještačka inteligencija


Autor

Žarko Galetin

Više [+]

Diplomirani ekonomista sa dugogodišnjim iskustvom u privredi. Najveći dio karijere posvetio afirmaciji berzanskog sistema u organizovanju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Cjelokupno prethodno radno iskustvo fokusirao na tržišnu analitiku u agraru čime se danas pretežno bavi.