Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 30.10.2022. 16:30

Tuluzina i čokanjice u paorsku peć i nema "zime"

Većina poljoprivrednih domaćinstava ima bar jednu starinsku peć u kojoj može da se spaljuje biljni otpad i obezbijedi topla prostorija.

Foto: Karolina Rastija
  • 108
  • 7
  • 0

Dok je u zgradama gdje postoji centralno grijanje početak sezone reduciran, a potrošači gasa strahuju od nestašice i ogromnih računa, dok se po stanovima uključuju klime i grijalice jer su noći i jutra hladna, kod poljoprivrednika, barem kod većine, ovog problema nema.

Ništa se ne baca, ni ne košta

Ne postoji statistika o grijanju poljoprivrednih domaćinstava, ali postoje u njima "alternativni" načini grijanja, koji su od klasičnih upravo postali veoma moderni, traženi, zahvalni i pristupačni. Zahtijevaju trud i organizaciju, ali zato ne iziskuju plaćanje računa. Iako su tokom druge polovine dvadesetog vijeka i poljoprivredna domaćinstva uvodila struju, neka i gas, bar u jednoj sobi ili kuhinji u kući još postoji neka stara ali ispravna "kraljica peć", "bubnjara", šporet smederevac ili "paorska" peć u kojima može da se spali sve, a naročito suhi biljni otpad koji se svakako nalazi u dvorištu, u pomoćnim prostorijama ili na okućnici.

Bio briketi i bio peleti - goriva nastala od biljnog materijala

Suhe stabljike kukuruza (tuluzina), čokanjice od okrunjenih klipova kukuruza, snopovi namijenjeni baš za loženje, izgorjet će u toku hladnijeg dijela godine, obezbijedivši em topao prostor em uštedu. Struja poskupljuje, što znači da će se na ovakvim grijnim tijelima vrlo vjerovatno spremati i obroci. Još ako grijno tijelo, "smederevac" ili obična "pećka" ima i pećnicu, tu će se peći ukusna jela, od pite do kora za tortu, bez potrebe da se uključuje električni špret i plaća povećan račun.

I otpadna nafta?

Poljoprivrednici su se uvijek snalazili kako su najbolje znali, pa će tako biti i ove zime. U planinskim krajevima čak i poslije Drugog svjetskog rata bilo je ognjišta u kućama, a neka, zlu ne trebalo, nisu uklonjena. Od drva i uglja, ako ih ima, do otpada sa njive, sve se ložilo. U Vojvodini u Srbiji su poodavno u upotrebi "paorske peći", ozidane od zemlje, tako da je ložište na spoljašnjem zidu kuće, negdje u dvorištu. U ovo ložište ubaci se snop tuluzine, a unutra u sobi em čisto em toplo. Neke od ovih peći, u imućnijim kućama, spolja su obložene glatkim i sjajnim keramičkim pločicama tako da osim funkcionalnosti veoma lijepo izgledaju.

Grijanje na sojinu slamu, drva ili ugalj - gdje se više štedi?

Druge su oslikane raznim narodnim motivima tako da imaju veliku etnografsku vrijednost, koja im uopšte ne umanjuje praktičnu. Stariji poljoprivrednici sjećaju se doba grijanja na otpadnu naftu. Ta nafta i njen plamen tokom zime obojili bi bijelu sobu u boju nes kafe, ali, niko se nije žalio: bilo je toplo.

Sigurni energenti

Razne novije i starije varijante doći će u obzir ako je u gradskim stanovima hladno. Tada se stanovnici grada neminovno prisjećaju da u roditeljskoj ili dedinoj ili rođačkoj kući na selu postoje peći koje mogu da otjeraju strah od zime. Ima da se čisti pepeo, ali, toplo je. Ima da se kreči na proljeće, nije baš ekološki, treba nacijepati drva ili dovući dovoljno čokanjica, nekada bude dima u sobi, ali, toplo je.

Veoma važno: ovi načini grijanja ne zavise od političkih prilika i državnih gibanja i odluka. Ljudi obezbijede čime će se grijati i griju se - od trenutka kad osjete da je zahladnilo pa dok ne otopli dovoljno da prestanu da lože, a ta nezavisnost od modernijih i skupljih energenata pruža prijatno ohrabrenje i sigurnost u vremenu punom neizvjesnosti.

A kad baš zahladni, dovoljno je naložiti još jače


Tagovi

Grijanje Kukuruzovina Biomasa Grijanje na otpad


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.