Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržišna 2023.
  • 02.01.2024. 09:00

Tržište i poljoprivreda: Početak kraja ili kraj početka

Analizu protekle godine u agraru, čovjek jednostavno ne zna odakle da počne.

Foto: AK grafika
  • 141
  • 32
  • 0

Euforija prazničnih dana čije su poruke pretežno usmjerene na dobro zdravlje, sreću u privatnom životu, želju za poslovnim uspjehom... bar za trenutak realnost ostavlja po strani. Ako bismo te želje preformulisali u očekivanje da nam bude bolje nego prošle godine, mislim da je to za naše poljoprivredne proizvođače jedno potpuno realno očekivanje.

Razlog je jednostavan.

Gore od protekle godine ne može biti. Šta se sve dešavalo u godini za nama definitivno će ostati zabilježeno u analima hroničara kao godina snažno uzdrmane privredne grane koja je najodgovornija za ishranu planete. Dovoljno je samo da konstatujemo statistički podatak da je u eri velikih poskupljenja, hrana imala najveći međugodišnji rast cijena uz istovremeno ekstremno niske cijene roba iz sektora primarnog agrara.

U 2024. će padati globalne cijene poljoprivrednih proizvoda?

Prevedeno na nivo ličnih novčanika to znači da su potrošači značajno ugroženi rastom cijena hrane kao najzastupljenijeg troška u strukturi ukupne potrošačke korpe, a u isto vrijeme poljoprivrednici dovedeni do nivoa nemogućnosti elementarnog "zatvaranja" proizvodne kalkulacije. U analizi ovog nevjerovatnog apsurda, možemo samo da se čudimo kako jedan tržišni mehanizam u ekonomijama tržišno-kapitalističkog sistema može u tolikoj mjeri da ignoriše kalkulativnu sljedljivost na tržištu hrane.

Nešto tu nije u redu. Neko je zakazao. Nešto u sistemu ne funkcioniše.

Breme prethodnih godina

Analizu protekle godine u agraru, čovjek jednostavno ne zna odakle da počne. Od prvog januara 2023. svakako ne. Možda od početka kovid pandemije, ili od rusko-ukrajinskog sukoba, ili od svjetskih proizvodno-potrošnih bilansa... Nema dileme. Počet ćemo od konstatacije da smo u 2023. godinu ušli sa teškim teretom prethodne ili preciznije prethodnih godina. Breme tih problema neke razvijene ekonomije su možda i mogle da ponesu, ali manje razvijene i zašto ne reći siromašnije zemlje, ušle su u ozbiljan problem. Paradigma takvih zemalja su upravo zemlje našeg regiona koje su svaka na svoj specifičan način pokušavale taj problem da riješe.

Još uvijek trpimo posljedice zabrane izvora žitarica (Foto: Depositphotos/joruba75)

Dakle, ako pođemo od te osnovne pretpostavke da su naši poljoprivrednici proteklu godinu počeli sa jednim značajnim finansijskim minusom, kao krajnjim efektom svih loših dešavanja već navedenih prethodnih godina, tada i ova analiza dobija jednu sasvim drugu dimenziju, jer sve loše što se dešavalo u 2023. godini samo je još više usložilo postojeće probleme. Konačno, pođimo hronološkim redom.

Dominacija Rusije

Početak godine, sa aspekta dešavanja na tržištu primarnog agrara, obilježile su cijene koje su po inerciji dešavanja iz prethodne godine bile relativno dobre. Početak proljeća prolazi u znaku preraspodjele aktera na tržištu hrane. U tom kontekstu dešava se vrlo vidljivo zauzimanje dominantne pozicije Rusije na svjetskom tržištu pšenice. Dešavanja na ovom tržištu, konsekventno povlači cijene i ostalih berzanskih roba. Dakle, u periodu kada se već relativno precizno procjenjuje novi rod hljebnog zrna, Rusija se sa procjenama od 50 miliona tona izvoznog viška etablira kao apsolutni lider na tržištu pšenice.

Kako "zauzeti" najveći dio izvoznog kolača, je problem koji je Rusija riješila ponudama na tržištu sa značajno nižim cijenama, koje imaju karakter pravih damping cijena. Sa druge strane, Ukrajina se i dalje (uglavnom bezuspješno) rješava svojih nagomilanih zaliha pšenice relativno lošeg kvaliteta po cijenama koje jednostavno moraju konkurisati ponudama njihovog najvećeg tržišnog konkurenta i velikog državnog neprijatelja.

Dok Rusija proizvodno raste, Kina drži više od 50 posto svjetskih zaliha žitarica

Sunovrat cijena na globalnom tržištu žitarica i uljarica, neposredno se odrazio i na tržište zemalja u našem regionu. Dodatno zaoštravanje situacije uslijedilo je poslije uvođenja mjera zabrane uvoza pšenice i još nekih drugih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine od strane Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Bugarske. Logične posljedice poslije agresivnih prodaja pšenice iz Ukrajine, ugrozile su ekonomski status ratara u ovim zemljama koje se graniče sa Ukrajinom. Inertnost Svjetske trgovinske organizacije, kao i blaga reakcija Evropske unije na ove drastične mjere zabrane uvoza, samo su dolile ulje na vatru i ovako devastiranog i značajno urušenog jedinstvenog tržišta i to ne samo tržišta EU, već i šireg, globalnog tržišta.

U takvim okolnostima tržište je prepušteno snažnim uticajima geopolitičkih dešavanja koji su postali najuticajniji faktor na svjetskom tržištu žitarica i uljarica. Uticaj političkih ili bolje rečeno vojnih odluka zaraćenih strana najviše se reflektovao na funkcionisanje logistike. Rat nemilosrdno postavlja svoje ciljeve, a jedan od tih ciljeva jeste kontrola važnih komunikacijskih tačaka, što su svakako ukrajinske crnomorske luke. Fizičkim uništavanjem i blokadom crnomorskih luka i kontrola crnomorskog koridora je učinila ovaj značajan sabirni izvozni centar za rasute terete žitarica i uljarica potpuno disfunkcionalnim.

Aprilski nagli pad cijena

Zbog toga su napori svjetske zajednice na sačinjavanju tzv "crnomorskog sporazuma" bili veoma značajni za ponovno uspostavljanje redovnog saobraćaja na ovom značajnom koridoru. Avgusta 2022. godine je potpisan ovaj sporazum, što je djelimično relaksiralo problem dostavljanja robe širom svijeta.

Ko kontroliše najvažnije luke (Foto: Depositphoto/mitsyko.mail.ru)

Međutim, dalje zaoštravanje ratnih sukoba i političkih odnosa Rusije sa zemljama zapadne provenijencije, doveli su do suspenzije ovog ugovora jula 2023. godine. Dakle, problem funkcionalnosti crnomorskog koridora ponovo je otvoren. Sve naprijed navedene okolnosti dovele su najprije do naglog pada cijena u aprilu, pa potom stabilno održavanje niskih cijena praktično do samog kraja godine.

Relativno stabilna bilansna situacija

Pomenimo svakako i svjetske bilanse tih bazičnih primarnih proizvoda. Za ekonomsku 2023./2024. godinu predviđa se relativno stabilna bilansna situacija, gdje sve primarne kulture izuzev pšenice imaju značajan rast proizvodnje koji premašuje projektovanu potrošnju, što za posljedicu ima rast zaliha. Suprotno ovakvoj bilansnoj slici, na tržištu pšenice se očekuje manja projektovana svjetska proizvodnja od potrošnje za oko 10 miliona tona, što je ovu robu dovelo do desetogodišnjeg minimuma zaliha, pa eto i jednog mogućeg signala za rast cijene u nastupajućoj godini.

Da li će iz perspektive tržišnih dešavanja problemi logističke prirode i aktuelna ratna žarišta na neki način ignorisati situaciju na nivou svjetskih proizvodno potrošnih bilansa vidjet ćemo vrlo brzo. Svaki poremećaj na globalnom tržištu, neposredno i direktno utiče i na regionalna i lokalna tržišta.

Naslovna fotografija: Julijana Kuzmić


Tagovi

Tržište žitarica Cene žitarica Protesti poljoprivrednika Poljoprivreda Srbije Izvoz Rusko-ukrajinski sukob Ruski izvoz Crnomorski sporazum


Autor

Žarko Galetin

Više [+]

Diplomirani ekonomista sa dugogodišnjim iskustvom u privredi. Najveći dio karijere posvetio afirmaciji berzanskog sistema u organizovanju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Cjelokupno prethodno radno iskustvo fokusirao na tržišnu analitiku u agraru čime se danas pretežno bavi.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U mirovini su, ali ne miruju..😊 Ana i Slavko su obnovili stari mlin, napravili mini muzej, kućice za najam i zasadili nasade žitarica, voća i povrća od kojih prave različite proizvode. Sve su to zaokružili u jednu lijepu priču koja privlač... Više [+]