Na evropskim berzama također je negativno i crveno. Možda nadolazeće kiše podignu proizvođačima optimizam jer pogled na berze i trendove to za sada ne može, piše Robert Jurišić.
I dalje bez promjene trenda na tržištima agri roba. Juni je bio četvrti pesimističan, bearish mjesec za redom na svjetskim berzama, a taj trend se prelio i na cijene fizičke robe, odnosno same sirovine. I dok ratari priželjkuju i trebaju rast cijene na berzama, kako bi im proizvodnja bila koliko-toliko isplativa, berze i tržišta rade upravo suprotno i guraju cijenu prema dolje, uslijed očekivanja dobrog uroda i tipičnog povećanog pritiska ponude u vrijeme žetve.
Tipična igra mačke i miša koju gledamo svake sezone.
Generalno, globalno gledano, nestabilnost i volatilnost i dalje su prisutni. Najnoviji rizik dolazi od potencijalnog rata na Bliskom Istoku. Iako je prije dvije sedmice svijet bio na rubu nove apokalipse, iznenađujuće dolazi do obrata i primirja između Irana i Izraela, zbog čega su generalno sve berze završile u crvenom, a izbrisani su svi raniji dobici i porasti cijena. Ne treba zaboraviti ni ostale - trgovinski rat, carine, još slabiji američki dolar, Ukrajina... i dalje su to faktori koji svaki na svoj način utječe općenito na kretanje berzovnih roba.
Terminske cijene pšenice na kraju mjeseca blago su se oporavile od nedavnih najnižih nivoa u više od mjesec dana, usred poboljšanja globalnog raspoloženja potaknutog napretkom u trgovini između SAD-a i Kine te stabilnim primirjem na Bliskom istoku. Međutim, dobra žetva u SAD-u i rastuća očekivanja za rusku proizvodnju zadržali su fokus na obilnoj globalnoj ponudi. Izgledi za proizvodnju pšenice u Rusiji za 2025. revidirani su naviše, pri čemu je IKAR povećao svoju prognozu na 84,5 miliona tona, a Sovecon je neznatno povećao svoju procjenu na 83 miliona tona.
Istovremeno, berza žitarica u Buenos Airesu izjavila je da je suho vrijeme prošle sedmice u većem dijelu Argentine potaknulo sjetvu pšenice za 2025.-2026., nakon obilnih kiša u maju. U međuvremenu, Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) povećalo je svoje izglede za svjetski urod pšenice za 2025.-2026. za 2 miliona tona na 808 miliona tona. Fokus se sada prebacio na izvještaje USDA-e o urodu i zalihama od 30. juna, s projiciranim zalihama pšenice od 0,836 milijardi bušela, u odnosu na 0,696 milijardi godinu ranije.
Terminske cijene kukuruza u junu pale su na najniže nivoe u zadnjih šest mjeseci, ponajviše jer su poboljšane vremenske prognoze u SAD-u i obilne projekcije ponude ublažile ranije zabrinutosti zbog stresa usjeva. Nakon razdoblja ekstremnih vrućina, sada se predviđaju korisne oborine u ključnim američkim proizvođačkim državama tzv. Kukuruznog pojasa. Dodatno, međunarodna potražnja i potrošnja trenutno nije snažna, što samo stavlja pritisak na cijene.
Cijene kukuruza
Dakle, s jedne strane velike zasijane površine, očekivani veći ured globalno nego prošle godine, veće zalihe nego prošle i povoljno vrijeme u svim glavnim proizvođačkim regijama (osim u regiji Balkan) i s druge strane slaba potražnja za robom, savršen su miks za pritisak na cijene na berzama.
Na američkom CBOT-u terminska cijena pšenice za juli na nivou mjeseca blago je pala, nešto ispod nivoa od 5,3 $/bušelu, no treba spomenuti kako je tokom mjeseca raspon kretanja cijene bio dosta velik, između 5,2 i 5,8 $/bu. Kod kukuruza je trend pada izraženiji. Na nivou mjeseca terminska cijena ugovora za juli pala je s nivoa od 4,45 $/bu na 4,2 $/bu. Kod soje, slično kao i kod pšenice. Dosta volatilno, s rastom cijene u prvoj polovini mjeseca i onda značajnim padom u zadnjih 10 dana mjeseca. Na kraju, ugovor za juli završava na nivou od 10,3 $/bu.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište
Na europskim berzama također negativno i crveno. Terminske cijene pšenice na Euronextu za ugovor septembar, pale su za dodatnih 5,75 €/t na nivou mjeseca i spustile se na nivo od 195 €/t. Slično je i kod kukuruza, bez obzira što je na nivou mjeseca terminska cijena porasle za neznatnih 1,5 €/t. Cijena terminskog ugovora za avgust mjesec je završila na nivou 195,25 €/t pa tako imamo situaciju da je pšenica jeftinija od kukuruza, ako se gleda front mjesec na Euronext-u.
Sredinom mjeseca, kod kukuruza je testirana granica od 185 €/t. Za kraj, potop i kod repice. Terminska cijena novog roda uljane repice ugovor za avgust, na nivou je mjeseca pala 7 €/t, na ispod 470 €/t. No, ono što još više boli proizvođače je pad od 40-ak eura u odnosu na nivo cijene od prije 10 dana.
Cijena uljane repice
Pad ovih cijena i njihov trend, negativno je utjecao na cijene fizičke robe. Bez obzira na trenutne nepovoljne vremenske prilike kod nas i u regiji, cijene u okruženju nisu su toliko mijenjale. Žetva je tu, na vrhuncu. Otkupne cijene su istaknute od strane ponajvećih otkupljivača, u skladu s kretanjem cijene na glavnom izvoznom tržištu. Manje-više sve je sada poznato. Odluka je na proizvođačima. A oni, iako su u ljetnoj žetvi, već gledaju jednim okom prema ljetu i nebu, pitajući se kakva sudbina čeka kukuruz i soju.
Možda nadolazeće kiše podignu njihov optimizam, jer pogled na berze i trendove to za sada ne može.
Tagovi
Autor