• Programi poticaja
  • 02.11.2021. 12:30

Postaju li poticaji u poljoprivredi humanitarni ili razvojni Programi?!

Za preko 90 posto poljoprivrednika poticaj služi da samo pokrije redovne troškove i vrate se na pozitivnu nulu. Prostora i prilike za unapređenje proizvodnje nema!

Foto: Depositphotos/budabar
  • 199
  • 55
  • 0

BiH na državnom nivou nema jedinstveno ministarsvo poljoprivrede i sve je izglednije da ga, prema trenutnom uređenju, neće ni imati. Analizirajući Programe poticaja svih nivoa unutar države, poput entiteta FBiH, RS, Brčko Distrikt-a i cjelokupnih kantona u FBiH, gotovo svi imaju isti problem disperzije novčanih sredstava, koja se ogleda kroz mnogobrojne proizvodnje i veliki broj PPG-ova, kod kojih se ne može razjasniti je li se nositelji gazdinstva bave poljoprivredom da osiguraju egzistenciju samo za svoju porodicu, prodaju viškove ili su registrovani jedino da "dobiju" poticaj iako im je poljoprivreda dodatna hobi djelatnost.

Jako malo u svim Programima ima izdavanja za kapitalna ulaganja, unapređenje infrastrukture i nabavke nove mehanizacije. Upravo je to ključ i način da se dobijene potpore ulože u nešto što je dugotrajno, da se opravda njihova svrha dodjeljivanja. Za preko 90 posto poljoprivrednika, subvencije služe da samo pokriju redovne troškove i vrate se na pozitivnu nulu.

Prostora i prilike za unapređenje proizvodnje nema!

Programi i Pravilnici mijenjaju se i prilagođavaju

Nedostatak jedinstvenog ministarstva poljoprivrede djelimično se pokušava, barem kada su u pitanju novčana izdavanja kroz poticaje, nadomjestiti Članom 2. Zakona o finansijskim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji kaže da su entitetska i ministarstvo Brčko Distrikta, uz koordinaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dužna osigurati harmonizaciju mjera potpora kako bi se ispunile preuzete obaveze iz stava 1. ovog člana do uspostave nadležnog Ministarstva na nivou Bosne i Hercegovine.

Zašto je to bitno?!

Zato što je poljoprivredna djelatnost podložna gotovo dnevnim, a ne samo mjesečnim i dugogodišnjim promjenama. Izmjene u proizvodnji u određenim regijama, zakonske regulative i potrebe na tržištu diktiraju vrstu uzgoja i moraju pratiti i promjene Programa poticaja zajedno sa Pravilnicima. Očit primjer da je danas nešto "zakucano" Pravilnikom, a na štetu poljoprivrednika je promjena organizacionog oblika. Ažuriranja podataka u RPG-u vrše se do kraja trećeg mjeseca svake godine. Ako je u tome momentu farmer bio registrovan kao PPG, a kasnije tokom godine stekao uvjete ili prošao na Javnom pozivu za subvenciju osnivanja novih obrta, automatski registracijom gubi prava na potpore za tu godinu jer je izvršio prelazak sa PPG-a na obrt iako štala, krave, njive, plastenici i na kraju krajeva vlasnik ostaju isti, na istom mjestu i dalje se bavi istom proizvodnjom.

Poticaj samo za preživljavanje

Jako težak period u ekonomskom, društvenom, političkom pa i u svim drugim sferama, pogođen pandemijom Covid-19 "skresao" je sve budžetske kese na minimum izdavanja, a takav scenario nije zaobišao ni poljoprivrednike. Izuzetno dugo vremena Program utroška sredstava u FBiH bio je pod upitnikom. Je li on zakonski valjan?! Gdje zakon nalaže da se osigurana sredstva kroz prihode i primanja u budžetu Federacije BiH za svaku kalendarsku godinu u udjelu od 3 do 6 posto izdvoje za novčane podrške u agraru.

Šta broj 13 znači za BiH poljoprivredu?!

Nakon niza godina kada je to bilo ispod tri posto, tek 2020. godine dosegnut je prag sa 87 miliona KM. Osim inspekcijskog nadzora na jako malom uzorku, drugog monitoringa nema niti izvještaja i analiza šta se zaista sa tim novcem unaprijedilo nakon što je isplaćen poljoprivrednicima na račune. Kolač je jako mali, a svi traže i zahtjevaju svoj dio, međutim ako se izanalizira visina poticaja koju farmeri ostvare, jasno je da tu nema prostora za unapređenje proizvodnje.

Očit primjer je malinarstvo. Većina kantonalnih Programa podstiče ovu proizvodnju i to u prosjeku 0,10 do 0,30 kf po jednom kilogramu. Uzmemo li prosjek od 1.000 kilograma ubrane maline, gdje se opet govoreći o prosjeku uzgajivaču obračuna oko 0,20 kf/ kg, dobijemo cifru od 200 KM recimo za jedan dunum.

Svi koji se bave navedenom proizvodnjom znaju za šta im ovakva vrsta i visina potpora onda posluži.

Ljudi znaju radit, ali trebaju i mehanizaciju!

Ribaru možete dati ili kupiti udicu, silk, mrežu i slično, on će i dalje improvizovat i loviti ribu. Koliko god bio iskusan bez štapa za pecanje to će jako teško ići. Ljudi u našoj zemlji znaju raditi. Tradicijski su uvijek bili većinom orijentirani prema poljoprivredi, preko 60 procenata stanovništva živi u ruralnim sredinama. U tom pravcu treba i prilagođavati Programe i Pravilnike poticaja, kreirati modele u kojima će većina sredstava biti usmjerena na kapitalna ulaganja infrastrukturu i mehanizaciju.

Farmerima trebaju nove mašine, plastenici, hladnjače, izmuzišta i uz znanje i volju koju imaju, to bio bi najbolji pokazatelj opravdanosti poticajnih sredstava. Sufinansiranje nabavke nove mehanizacije ili izgradnje štale ima veći i dugotrajniji efekat. Zašto je bitno ulagati u mehanizaciju i opremu - jer se na taj način smanjuju troškovi proizvodnje, pospješuje kvalitet proizvoda i bolja konkurentnost na tržištu i to je nabolji podstrek i vjetar u leđa poljoprivredniku.

Pozitivni primjeri

Nova mehanizacija predstavlja veliki trošak, naročito danas kada cijene u svim segmentima "divljaju". Već nekoliko godina Model Ruralnog razvoja u Programu poticaja FBiH ima pozitivne učinke na terenu. Prema ovom Modelu sufinansira se nabavka nove opreme i uređaja za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, u visini od 30 posto plus dodatnih pet procenata za mlade i žene vlasnice obrta.

Bitno je napomenuti da su obuhvaćeni i PPG-ovi, obrti ali i d.o.o. firme koje posluju u sferi poljoprivredno - prehrambenog sektora. Prema postojećim pravilnicima ovakva vrsta subvencija nije isključivala pravo da za istu kupljenu mehanizaciju poljoprivrednik aplicira i na nekom od nižih nivoa poput kantona i općina/gradova.

Zapuštena njiva i prazna štala - ogledalo naše države?!

Tako da u konačnici za nov traktor farmer može imati sufinansiranje i preko 50 posto, što predstavlja značajnu sumu.

Investiranjem u mehanizaciju i sufinansiranjem nabavke novih mašina, direktno se potiče daljnji rast i razvoj poljoprivrednika dok sa druge strane, većina Modela poticaja po proizvodnji u želji da se zadovolji svaki tip uzgoja, desi se disperzija desetina miliona KM gdje se na terenu jako malo tih dobijenih sredstava koristi za bilo kakvu vrstu unapređenja proizvodnje.


Tagovi

Programi poticaja Poticaji u poljoprivredi Novčana izdavanja Potpore Registrovani poljoprivrednici Kapitalna ulaganja Nov traktor


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjelja, turobna kakva zna biti, može postati i čudesna uz male stvari
#krajsedmice