• Mraz na voću
  • 22.03.2020. 09:15

Kako od mraza sačuvati stare sorte voća?

Moj ti Pero...ja sam ti noćas ispod onih starih ćaćinih voćaka podložio sve što sam imao...stare kaljače, ponjave, grane od rezidbe, mokru piljevinu...znaš kad sebi nisam ostavio ni jednu močicu da se odbranim ako naiđe kakva zmija!

Foto: Petar Ninić
  • 2.916
  • 743
  • 1

Ovako mi je prije nekoliko godina, kroz vedar osmjeh pripovijedao jedan moj stari prijatelj podno Kozare, koji je u dugoj i hladnoj mraznoj noći sve do jutra branio možda najvrijedniji dio svoje očevine - stari voćnjak. Isti je njegov otac Vaskrsija zasnovao davno od sadnica koje su došle čak iz Engleske.

Rane ašlame, starinski Jonatan, kruška "Lima" (velika poput lime sa kojom se grabi voda iz bunarskog ampora) i brojne druge stare sorte, odškolovale su jednu generaciju Marijanovića, u vrijeme kada je voće na lokalnoj prijedorskoj pijaci imalo veliku vrijednost. Kako smo pomenutim voćkama prethodnog proljeća, kroz rekonstruktivnu rezidbu udahnuli novi život, vrijedilo se boriti sa mrazom kako bi se pojela bar jedna šaka ašlama koje sjećaju na nestašne dječačke uspomene.

Očuvanje rodnog potencijala voća - od strateškog značaja

Svakog proljeća se prisjetim ove priče jer gotovo da više nema proljeća bez mraza. I dok su resorne poljoprivredne službe, meteorolozi amateri i profesionalni savjetodavci na vrijeme obavijestili poljoprivredne proizvođače o mogućnostima pojave mraza u narednim danima, te im pri tome uputili jasne naloge sa setom kombinovanih mjera za odbranu voća od niskih temperatura, ipak je dobar dio voćara početnika, ostao uskraćen za savjete koji su prilagođeni njihovim uslovima proizvodnje i rada.

Voćarima trebaju pravovremene informacije

Iz tog razloga ovaj članak posvećujem upravo njima - proizvođačima koji imaju jedno, dva, pet, deset, trideset pojedinačnih stabala voća i kojima u najvećoj mjeri nisu dostupne, a često ni razumljive savremene metode odbrane od mraza. Na kraju, prošlogodišnji rod "obrao" nam je kasni proljetni mraz, zalihe rakije od preklani su pri kraju zbog pojačanih i opravdanih antivirusnih "tretmana" (spolja i iznutra), tako da je očuvanje ovogodišnjeg rodnog potencijala na voću od strateškog značaja. 

Baba Smit i naša Zelenika

Na početku, potrebno je naglasiti kako se pojedinačna stabla u slobodnom uzgoju veoma teško mogu zaštiti od mraza pomoću savremenih metoda tipa orošavanja. Takođe, tretmani biostimulatorima su skoro neizvodivi jer ne postoji prskalica koja će "okupati" jedan Karamut u punoj snazi. Istovremeno, praksa pokazuje kako stare sorte voća, naročito jabuke, veoma dobro podnose niske temperature u vrijeme kretanja vegetacije i cvijetanja. Ova pojava je u direktnoj vezi sa odličnom prilagođenošću naših starih sorti voća sa uslovima lokalne klime. Dobar dio stručne voćarske javnosti smatra kako je sorta jabuke Prijedorska zelenika jedina sorta koja se može nazvati autohtona jer je nastala spontanom prirodnom selekcijom na području Potkozarja. Pretpostavlja se da je taj proces trajao dugo, pri čemu se naša Zelenika mnogo bolje adaptirala na uslove lokalne klime nego njen daleki i po boji sličan rođak sa Novog Zelanda, nazvan po nekakvoj babi Smit.

Naša Zelenika - dobro adaptabilna

Dakle, jedina metoda koja nam ostaje za odbranu od mraza kada su u pitanju stabla voća u slobodnom uzgoju je ona koja se bazira na kombinaciji toplote i zadimljavanja. Pri tome, ako nije krajnja nužda ne treba nalagati svakojake stvari iz kuće i okućnice (kao naš domaćin sa početka priče), već prirodne materijale tipa ostataka grana od rezidbe, slame, sijena, piljevine, starog drveta i slično. Jedna od metoda koja se u praksi pokazala kao veoma efikasna je paljenje vlažnih bala slame. Jedan proizvođač voća iz Kozarske Dubice već godinama na ovaj način čuva svoje, ali i tuđe voćnjake od mraza. Pomenuta metoda se bazira na tome da se sastave dvije bale slame, između kojih se ubaci jedna kocka za potpalu. Na ovakav sklop se mogu naredati i grane od rezidbe, vlažna piljevina i drugi prirodni materijali.

Važno je istaći kako su bale slame mnogo bolji materijal za ovakve aktivnosti od bala sijena jer u slami ima više vazduha dok je sijeno zbijenije i samim tim teže sagorijeva. Slama se može rasporediti u voćnjak ranije, pri čemu će se navlažiti od kiše i rose ili se može nakvasiti naknadno. Ukoliko se radi o manjem voćnjaku, slama se pozicionira okolo voćnjaka. Ukoliko je riječ o pojedinačnim stablima, ispod krošnje istih potrebno je postaviti bale slame na jednu, dvije ili tri tačke (u trokut), zavisno od veličine krošnje. U ovom slučaju dim prolazi direktno kroz krošnju, pri čemu se ostvaruje značajan efekat u suzbijanju hladnoće. Veoma je važno da se prilikom potpaljivanja slame i drugih materijala ne formira otvoren plamen vatre, već gust i zagrijan dim. Prilikom širenja gustog dima po voćnjaku dolazi do miješanja slojeva vazduha, pri čemu se povećava temperatura vazduha koji je pri zemlji i okolo voćaka. 

Šta je najvažnije u borbi protiv mraza?

Veliki broj proizvođača koji bude čitao ovaj članak će pomisliti kako ova mjera veoma često nema efekta jer su se i sami uvjerili u to. Ključni momenat za odbranu voćnjaka od mraza pomoću zadimljavanja je dužina borbe. Naime, svjedoci smo da se kasni proljetni mraz posljednjih godina u najmanju ruku ponaša čudno. Veoma često na istom lokalitetu, na rastojanju od nekoliko kilometara imamo pojavu jakog mraza na jednom voćnjaku dok u drugom temperatura nije pala ispod nule. Istovremeno, na lokalitetima na kojima je zabilježen mraz isti traje čitavu noć, do kasno ujutro. Jedno pravilo kaže da će, ukoliko je u ponoć vedro nebo i temperatura oko 0 ⁰C ujutro sigurno biti mraz. Preporuka je da se u ovakvim uslovima započne sa potpaljivanjem materijala već poslije ponoći i da se "vatra" održava do ujutro. Nikako se ne smije podložiti samo jedna tura materijala i otići na spavanje ili sačekati sa potpalom u pet sati ujutro. U oba slučaja će doći do izmrzavanja osjetljivih organa voća jer zadimljavanje nije bilo prisutno u onoj mjeri i momentu u kojoj je bio prisutan mraz.

Kako zaštititi voćke od mraza i niskih temperatura

Potrebno je naglasiti kako prethodno opisanu mjeru nikako ne treba izvoditi bez prisustva drugih lica i još bitnije bez posjedovanja i upotrebe zaštitne opreme - maska, naočare, rukavice i dr. Tokom sagorijevanja vlažnih materijala dolazi do pojave gustog dima i ugljen monoksida, koji mogu izazvati trenutno omamljivanje, gubitak orijentacije i veoma štetne posljedice po naše zdravlje. Takođe, u slučaju pojave otvorenog plamena, potrebno je voditi računa o bezbijeđnosti dobara, šume, domaćih životinja i slično. 

Agrotekstilom ublažiti efekte mraza

Druge, pomoćne metode koje se takođe mogu primjeniti u uslovima manjih voćnjaka i pojedinačnih stabala su prekrivanje, toplotno djelovanje drugog objekta i sl. Manje voćke se mogu prekriti sa laganim najlonima ili namjenskim agrotekstilom, koji će zasigurno ublažiti štetne efekte mraza. Kada je u pitanju toplotno djelovanje drugog objekta, ovde se misli na situaciju kada imamo pojedinačna stabla voća u blizini kuće. U tom slučaju je potrebno održavati vatru u kući, na svi dimnjacima čitavu noć.

I u ovakvoj situaciji treba razmišljati o zaštiti voća

Na kraju, potrebno je otkriti daleko važniju poruku ovog članka. Iako mnogi od nas zbog trenutne situacije sa korona virusom uopšte ne razmišljaju o zaštiti voća od mraza, kao ni o mnogim drugim stvarima, ne smijemo prestati raditi. Često citirana poslovica koja kaže "U radu je spas" uči nas da će i teški i srećni trenutci u životu proći i da ćemo se jedino sjećati procesa - rada, a ne srećnih ili tužnih emocija. Upravo će nam rad na očuvanju nečega što nam je priroda obezbijedila dati dublji smisao u momentima društvene odvojenosti. Najbolje je tek pred nama.

"I tako ti ja, moj ti Pero čitavu noć letim i održavam one vatre po voćnjaku... Kada sam ujutro onako prebijen, zadimljen i garav krenuo u kuću, ona zaključana. Mater se zabravila i legla. Zaboravila da sam ja vani...", kroz glasan osmjeh mi pripovjeda moj prijatelj Brane iz zaseoka Marijanovići, podno Kozare. 


Tagovi

Šaka ašlama Stare sorte voća Mraz Poljoprivredni proizvođači Rodni potencijal Orošavanje Zadimljavanje Vlažne bale slame


Autor

Petar Ninić

Više [+]

Petar Ninić je stručnjak iz oblasti agrobiznisa i profesionalni poljoprivrednik.