• Oranje
  • 20.11.2018. 11:00

Izbacivanje oranja - vrijeme je za odlaganje pluga?

Reduciranom obradom postižu se bolji rezultati u očuvanju bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstva tla. Zemljište se čuva za buduće generacije što je ujedno i imperativ nove poljoprivredne prakse u Evropskoj Uniji.

Foto: Pixabay/Ehrecke
  • 611
  • 76
  • 0

Na našim se prostorima oranje uvažava kao osnovna operacija za profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju. U mnogim zemljama oranje postaje nužno zlo odnosno prijetnja stabilnosti proizvodnje hrane za buduće generacije.

Godinama se tlo eksploatiralo u svrhu povećanja proizvodnje hrane. Zelenom revolucijom količine proizvedene hrane su premašile potražnju za hranom, te se pojavio problem "planina hrane“ u zapadnoj Evropi. Zelenom revolucijom smatra se uporaba mineralnih gnojiva, selektiranog sjemena, pesticida i moderne mehanizacije. Nepotrebne količine hrane su dovele do predstavljanja kvota za različite poljoprivredne proizvode s ciljem kontroliranja proizvodnje unutar granica država odnosno Unije. Otvaranjem granica, prihvaćanjem novih članica, izlazak na globalno tržište, urbanizacijom stanovništva, potražnja za hranom se povećavala. Sve češće se uporabljuje termin "agrobiznis“ koji obuhvaća cijeli lanac od dobavljača poljoprivrednih inputa, preko primarnih proizvođača, prerađivača, trgovaca, zakonskih regulativa do krajnjeg potrošača. Agrobiznisom tržište prehrambenih proizvoda se stabiliziralo u većini zemlja. Danas je hrana dostupnija svima. Uz osnovnu zadaću stručnjaci iz agrobiznisa imaju zadatak očuvanja održive i stabilne proizvodnje hrane za buduće generacije. 

Održiva proizvodnja hrane se u najviše slučajeva bazira na poljoprivrednom zemljištu. Stoga, danas se daje pažnja tlu više nego ikad prije. Mnogobrojna istraživanja uvaženih znanstvenika diljem svijeta pokazuju kako su tla komercijalizacijom intenzivne poljoprivrede sustavno degradirana. Gubitak plodnosti tla je gubitak mogućnosti stvaranja novih vrijednosti. Ono na što su stručnjaci već dugi niz godina upozoravali, danas Evropska Unija zakonskim regulativama pokušava približiti poljoprivrednicima. Reduciranom obradom postižu se bolji rezultati u očuvanju bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstva tla. Zemljište se čuva za buduće generacije što je ujedno i imperativ nove poljoprivredne prakse u Evropskoj Uniji.

Ratarenje - apokalipsa poljoprivrednog zemljišta 

Intenzivnom obradom zemljišta se gubi plodnost tla što posredno ima utjecaj na povećani utrošak mineralnih gnojiva za istu količinu prinosa. Opće je poznato da tla na našim prostorima nisu dobro održavana te kako se udio humusa značajno izgubio u samo nekoliko desetljeća. A plug se i dalje uporno koristi. Gotovo da i ne postoji imanje gdje nema barem jedan plug.

Stoke je sve manje i već se danas u mnogim selima ne može pronaći domaćih životinja. Čak niti kokoši nema više. Prije desetak godina zaokruženi ciklus bio je tu. Uzimalo se iz tla, ali se i vraćalo uz gnojidbu organskim gnojivima. Bilo je proizvodnje raznih krmnih kultura koje su zemljišta obogaćivala aktivnim životom bioraznolikosti. Danas toga više nema. Britanski stručnjak, Joel Williams "golo“ ratarenje naziva apokalipsom poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredni analitičar, Darko Znaor u mnogim javnim nastupima upozorava - nastavimo li trenutnom praksom ostaje nam svega šezdesetak žetvenih godina. Već su danas mnoga najplodnija tla dovedena do jalovosti i značajnog zakiseljenja. Iako je teško o tome govoriti među poljoprivrednicima, uporaba pluga se svakako mora dovoditi u pitanje.

Kombinirati nove načine obrade

Gubitak plodnosti tla je činjenica. Izgubljen život u tlu je teško vratiti. Ono malo bioraznolikosti u tlu treba sačuvati. Promjenom pristupa obradi tla poljoprivrednici će poboljšati zdravlje svog zemljišta. Posljednjih nekoliko godina javljaju se ekstremni uvjeti proizvodnje. Dugo sušno razdoblje ove jeseni zadaje velike probleme u skoro svim poljoprivrednim regijama Ekstremi će se dalje nastaviti. Zato, ne možemo ostati pri jednoj tehnologiji već je treba kombinirati i istraživati nove načine obrade. 

Četiri načela prirodnog poljodjelstva

Nedostatak znanja i neprihvaćanje promjena je itekako veliki uzrok problema koji se događaju u poljoprivredi. Agrobiznis na ovim prostorima skoro pa i ne postoji. Razumijevanje stvaranja dodatne vrijednosti u lancu prehrambenih proizvoda tek posljednjih godina se shvaća ozbiljnije. Svaka uspješna proizvodnja se bazira na konkurentnosti što ovisi o svim čimbenicima unutar lanca. Ako se oranje smatra osnovom proizvodnje, a s druge strane nanosi toliko štete, potrebno je krenuti s pitanjima. Današnji poljoprivrednici imaju mogućnost korištenja besplatnih i lako dostupnih informacija. Mogućnost razmjene znanja i iskustava s domaćim, ali i inozemnim stručnjacima i poljoprivrednicima. Iako nove generacije nasljeđuju odnosno otvaraju nova gospodarstva specifičnog stručnog znanja nedostaje.  To se može vidjeti kada se štetnost oranja dovodi u pitanje, ono se odbacuje bez većeg promišljanja. Debata – "oranje, da ili ne“ je kao tematika upotrebe "GMO - a“.

Štetnost oranja

Tradicijskom obradom tla tj. plugom tlo se uništava, to je dokazano. No zašto se još ore? Nekoliko je razloga. Prvi razlog je tradicija i nedostatak želje za promjenama. Od konja do modernih GPS navođenih traktora, oranje je uvijek bilo najvažnije. I danas se često može čuti "bez dobrog orača nema kruha ni kolača“. Nadalje, prema nekim istraživanjima oranjem se podiže prinos do 8%. Također, jedan od glavnih razloga oranja je kontroliranje neželjenih korova i "čuvanje“ vlage u tlu.

U isto vrijeme, uporaba pluga ima daleko više štetnih razmjera gledano dugoročno. Glavni uzrok erozije tla je upravo oranje. Vlaga se oranjem ne čuva, ona se gubi. U područjima gdje ne postoji mogućnost navodnjavanja iz geografskog ili ekonomskog razloga, zadržavanje vlage mora biti prioritet u odnosnu na druge operacije proizvodnje. Oranje nije pogodno za svaki tip tla. Uporaba fosilnih goriva i radne snage u oranju uglavnom čine najveći utrošak ukupne proizvodnje. Dugoročno oranjem se gubi zdravstvena ispravnost tla.

Nove prakse i istraživanja

Nove prakse pokazuju pozitivne promjene u tlu. Unazad nekoliko godina u zemljama zapadne Evrope počelo se ozbiljno shvaćati reduciranu obradu tla uz primjenu raznih tehnologija. Dok se više od pola stoljeća u Americi i Australiji koristi praksa minimalne obrade tla. Američki sustav se dovodi u pitanje, jer je zasnovan na uporabi totalnih herbicida i genetski modificiranih usjeva. Evropska Unija želi drugačiji pristup. Novom praksom se želi doći do smanjenja potrebe za pesticidima i mineralnim gnojivima, a u isto vrijeme želi se povećati osviještenost o važnosti interakcije tla i proizvodnje hrane. Osnovni cilj je održavanje zdravlja poljoprivrednog zemljišta, poboljšati bioraznolikost, smanjiti proizvodne troškove i povećati dohodak u poljoprivredi.

Obrada tla - orati ili malčirati 

U Velikoj Britaniji je postalo vrlo popularno koristiti tehnologiju direktne sjetve u pokrovne usjeve. Osnovni preduvjet tome je dugoročno planiranje. Poljoprivrednik Andrew Howard koristi sustav direktne sjetve bez obrade tla na svojih 350 hektara već 6 godina. Proizvodnja traži više znanja, više suradnje, a također, zahtjeva i specijalizirane sijačice (koje su često upotrebljavane kod više poljodjelaca). Andrew navodi kako oni žele napraviti nešto novo i u tome zasad uspijevaju. Smanjili su upotrebu fosilnih resursa, povećali profit poslovanja, a uz sve navedeno pridonijeli su očuvanju okoliša i sačuvali tlo za buduće generacije.

Preciznom poljoprivredom, analitikom, uporabom novih modela upravljanja, korištenjem robotike pristup proizvodnji hrane se mijenja. On se već promijenio na mnogim gospodarstvima. Praksa pokrovnih usjeva je odgovor na smanjenje stočarskog fonda u mnogim regijama diljem Evrope.

Poznati zagovornici reducirane obrade na konferenciji Groundswell u Velikoj Britaniji, koja ima zadaću prenošenja praktičnih primjera reducirane prakse u Evropi, prenijeli su glavnu poruku posjetiteljima konferencije "Pomozite tlu kako bi ono radilo za vas“. Tlo je živi medij koji se neprestano revolucijski mijenja. Korištenje pluga se treba koristiti samo u slučajevima proizvodnje nekih kultura (npr. šećerna repa, krumpir).

Francusko - ukrajinski primjer (vlastito iskustvo)

Ove godine sam imao priliku raditi s francuskim agronomom s višegodišnjim iskustvom u reduciranoj obradi, Jean-Paul Prud'hom, poznatim francuskim agronomom koji je radio dugi niz godina na području reducirane obrade u praksi. Radio je u Francuskoj, zatim u Poljskoj i Ukrajini. Svojim primjerom je pokazao kako se minimalnom odnosno direktnom sjetvom postižu bolji rezultati ovisno o onom što se želi postići. U Francuskoj Jean-Paul posjeduje gospodarstvo veličine 120 hektara koje je u no-till sustavu preko trideset godina. Tlo je pjeskovito – ilovaste strukture s vrlo aktivnim životom u tlu. Na gospodarstvu se primjenjuje tehnologija stalnih tragova čime se smanjuje problem zbijanja tla. Sjetvena struktura se sastoji od pšenice, uljane repice, pivarskog ječma, soje i kukuruza. Na 120 hektara koristi sijačicu marke John Deere serije 1590 zahvata 4.5 metara. Gospodarstvo koristi samo jedan traktor snage 120 kW. Isti traktor i sijačica se koriste i na obližnjim gospodarstvima. Napominje kako eksploatacija strojeva igra veliku ulogu u profitabilnosti poljoprivrednih gospodarstva, jer upravo mehanizacija je najskuplja karika u poslovanju.

Bez mehaničke obrade zemljišta već 27 godina uspješno sije soju i kukuruz

Ovaj se agronom kušao u proizvodnji ratarskih kultura i u republikama bivšeg istočnog bloka. Francuski agronom nakon završetka rada u Poljskoj 2008. godine, došao je raditi u trening centar u Ukrajini za mlade agronome. Kako je društvo tada bilo vrlo skeptično prema zapadnim tehnologijama, odlučio se  pronaći investitore i započeti provoditi praksu reducirane obrade na velikim površinama. Francusko – britanski investitori su podržali projekt i Jean-Paul je počeo s primjenom zapadne tehnologije no-till i min-till obrade. Na 7 tisuća hektara Jean-Paul je krenuo s proizvodnjom pšenice, soje, uljane repice, pivarskog ječma, graška, suncokreta, kukuruza i heljde bez upotrebe pluga. Zemljište ukrajinskih oranica varira od duboko plodnih crnica preko siromašnih pjeskovitih do jalovih tala koja su već uništena upotrebom masivne proizvodnje hrane u vremenima Sovjetskog saveza. Uništena su zbog prekomjernog unošenja mineralnih gnojiva, ubijanja žive prirode pesticidima i oranjem (erozija). Na lošijim tlima uzgaja se soja, heljda i pokrovni usjevi prvih tri godine kako bi se vratila plodnost tla. No-till se koristi za pšenicu, pivarski ječam, soju, heljdu, grašak, dok se min-till obrada koristi u proizvodnji kukuruza, suncokreta i uljane repice. Min-till podrazumijeva obradu teškom tanjuračom ili prorahljivačem. Sjetva se obavlja sijačicama Horsch Sprinter 9 i Horsch Pronto 9. Sijačice su vučene traktorima John-Deere 8400 i Fendt 936. Posebno se pazi na aktivnost tla. Jean-Paul tvrdi ako se tlu pomogne ono će pomoći i vama.  

Prosječni prinosi pšenice bez uporabe pluga u Ukrajini dosežu 9 tona pšenice, ječma 7 tona, uljane repice 4,5 tona, soje 3,7 tona bez potrebe dosušivanja. S tim da su ulazni troškovi daleko manji u usporedbi s tradicionalnom proizvodnjom. Brojke govore za sebe. Dug je proces od početka do uspješne prakse potpunog izbacivanja pluga. U reduciranoj obradi, poljodjelci moraju shvatiti da zemljišne gliste i mikroorganizmi u tlu trebaju vremena za izgradnju kvalitetnog tla, te se u slučaju zbijanja tla mogu koristiti dodatne biološke ili precizno planirane mehaničke mjere. Prorahljivači tla su pokazali minimalnu uznemirenost tla čime se ne narušava aktivni život unutar zemljišta.    

U poljoprivredno razvijenim zemljama stoji izreka "Kad nešto naučiš, ne misli da je to sve, jer već sutra se sve može promijeniti“.


Tagovi

Plug Oranje Tlo Poljoprivreda Agrobiznis Obrada tla No till


Autor

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi