Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrarna analiza
  • 01.11.2023. 13:30

Hoće li rat na Bliskom istoku utjecati na cijenu žitarica i uljarica?

Geopolitika i preslagivanje političkih i inih karata na globalnom nivou, ekonomska (ne)aktivnost, monetarna politika i inflacija, u fokusu su tržišta prije nego ponuda, potražnja, prinos, sjetva, žetva i slično.

Foto: Depositphotos/oqtave
  • 89
  • 10
  • 0

Iza nas je vrlo intenzivnih mjesec dana unutar koji se dogodilo mnogo toga što je utjecalo na kretanje cijena agri roba. Ponovno su u glavnim ulogama eksterni faktori, a ne fundamenti samih roba. Tako su geopolitika i preslagivanje političkih i inih karata na globalnom nivou, te makroekonomija, odnosno ekonomska (ne)aktivnost, monetarna politika glavnih svjetskih središnjih banaka i inflacija u fokusu tržišta prije nego ponuda, potražnja, prinos, sjetva, žetva i slično.

Rat u Ukrajini je i dalje tu, ali koliko god to zvučalo nestvarno, trenutno nije u prvom planu, jer je u oktobru izbio novi sukob (a gdje drugdje nego na Bliskom istoku) koji se potencijalno može pretvoriti u rat na nivou cijele regije.

Premda na Bliskom istoku nema proizvodnje žitarica i/ili uljarica, zbog čega ne utječe direktno i intenzivno na cijene roba na berzama kao što je to bio slučaj s početkom rata u Ukrajini, on se i dalje ne može zanemariti zbog utjecaja koji ima ili može imati na buduće kretanje cijene nafte.

Isto tako, strah od usporavanja ekonomske aktivnosti i nastavka politike monetarnog stezanja, zauzdava potencijalan rast cijena robnih berzi. Posljedično, ovisno o kretanju dolara u odnosu na euro, penalizira se ili bonificira cijena robe u eurozoni. Za sada, čine se da oprez u iščekivanju sastanka FED-a i podataka o kineskoj proizvodnji u nadolazećim danima uravnotežuju strahove od eskalacije na Bliskom istoku, te su zbog toga cijene agri roba ovih dana na berzama u padu.

Gdje smo sa pšenicom, kukuruzom, sojom?

Da nema rata na Bliskom Istoku, tržište agri roba bi bilo lako očitati, kada su u pitanju tri glavna proizvoda: slab kukuruz, pšenica neutralna, soja povezana s vremenom u Južnom Amerikom (uz blago veći optimističan bullish nego pesimističan bearish potencijal). Trenutno je na berzama najviše događanja i volatilnosti kod soje, na čiju cijenu na CBOT-u trenutno najviše utječe (ne)povoljno vrijeme u Brazilu, gdje postoji prijelaz od suše do viška padalina, ovisno o državi (ali generalno možda više pozitivna nego negativna pojava).

Sačma ima pritisak na cijenu uslijed argentinskog deficita proizvoda i zagušenja pri utovaru u Brazilu. Pšenica iz SAD-a/EU-a je slaba, zbog oštre konkurencije iz Crnog mora, gdje se, unatoč usporavanju, i dalje isporučuje roba iz Ukrajine. Trgovinu u ukrajinskim lukama na Dunavu znatno usporavaju državne inspekcije koje se provode kako bi se osiguralo plaćanje poreza, posebno za trgovinu gotovinom. Unatoč padu cijena prijevoza, za brodove koji isplovljavaju iz dunavskih luka pogoršan je protok robe, također zbog vremenskih uvjeta koji ograničavaju plovidbu.

Inače, izvoz agri roba iz Ukrajine u oktobru iznosio je 2,15 mil. tona, u usporedbi s 4,22 mil. tona u oktobru 2022. U SAD-u sjetva pšenice na 84 posto, 1 posto ispod petogodišnjeg prosjeka. Trenutno je 47 posto usjeva ocijenjeno kao dobro/odlično, što je 19 posto više nego prošle godine. Berba kukuruza na 71 posto, 5 posto više od petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Slično je i sa žetvom soje, koja je na 85 posto, ali 7 posto iznad petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine.

Slabost dolara kažnjava izvoz pšenice iz eurozone

Ako gledamo EU, izvoz pšenice 9,3 mil. tona, 22 posto manje nego prošle godine. Ukupno je izvoz za ovu sezonu procijenjen na 31 mil mt (1 mil. mt manje nego u posljednjoj procjeni). Slabost dolara kažnjava izvoz pšenice iz eurozone. Žetva 2023. procijenjena je na 125,5 mil tona, u skladu s 2022. godinom. Uvoz kukuruza 5,45 mil tona, 40 posto manje nego prošle godine. Berba 2023. procijenjena je na 59,9 mil tona, 13 posto više nego prošle godine.

Mars procjenjuje prinose za berbu 2023. na 7,13 t/ha, u usporedbi sa 7,26 t/ha u rujnu. Pad je za 5 posto u odnosu na prosjek zadnjih 5 godina, ali u porastu od 21 posto u odnosu na sušnu 2022. U proteklih mjesec dana, kukuruz na CBOT-u nije uspio probiti granicu od 5 $/bu, kao niti pšenica granicu od 6 $/bu. Jedino je soja probila granicu od 13 $/bu. Na nivou mjeseca, cijena pšenice i kukuruza pala je za oko 1,5 posto, dok je cijena soje porasla oko 1 posto.

Slični trendovi su i na MATIF-u gdje je kukuruz pao ispod psihološke granice od 200 €/t, a pšenica nije uspjela probiti granicu od 250 €/t te se vratila u raspon trgovanja od 15 €/t između 230 €/t i 245 €/t. Ono što je kod MATIF-a izraženije je pad cijene u postotku na mjesečnom nivou – pšenica oko 2,5 posto, a kukuruz 5 posto!

Nedovoljno kapacitirana logistika

Općenito, gledajući sve robe i obje spomenute glavne berze, nivoi su to unutar kojih se agri robe kreću zadnjih nekoliko mjeseci, s prisutnim trendom pada ili stagnacije cijena.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište

Kako se to do sada reflektiralo na cijenu fizičke robe? I tu je prisutan trend pada cijene, bez naznake da će se tu nešto promijeniti u sedmicama pred nama. Dodatan problem predstavlja logistički izazov pred kojima se nalaze proizvođači i trgovci.

Logistika je najblaže rečeno nedovoljno kapacitirana da pokrije sve potrebe na tržištu, a posebno je to naglašeno kod dostupnih vagonskih kompozicija i pitanje je kada će se taj gordijski čvor otpetljati. Realnost je takva da će logistički izazovi ostati s nama najmanje do kraja ove godine.


Tagovi

Agrarna analiza Rat na Bliskom istoku Cijena agri roba Cijena pšenice Cijena kukuruza Cijena soje Robert Jurišić


Autor

Robert Jurišić

Više [+]

Diplomirani ekonomista, agrarni analitičar i preduzetnik, analizira teme trgovine berzanskom robom.