Čvrsta leđa bh. poljoprivrednika u 2025.: Čučnuli jesu, poklekli nisu!

Klimatski ekstremi, pritisak uvoza, kašnjenja poticaja i rast nezadovoljstva proizvođača, uz sve izraženiji nedostatak radne snage na selu, ukratko – preživjeli smo i 2025. godinu, vrag je odnio, neka se ne ponovi i neka ova pred nama bude podnošljivija.

Malo je onih u bh. poljoprivredi koji će 2025. godinu pamtiti po dobrom. Najveći i najnepredvidiviji neprijatelj, sad već tradicionalno, bile su vremenske (ne)prilike.

Od sjaja do očaja

Proljeće i ljeto donijeli su duge sušne periode, a potom lokalne oluje praćene gradom i obilnim padavinama. U pojedinim krajevima led je za svega desetak minuta opustošio vinograde, voćnjake i usjeve, ostavljajući proizvođače bez onoga što su gradili godinama. Voćari su godinu opisivali kao jednu od najtežih u posljednjih dvadeset godina, posebno proizvođači šljive.

Rana trešnja i gotovo uništena vegetacija pokazali su, možda jasnije nego ikad, šta znači domaća proizvodnja – i koliko je osjetljiva. Visoka cijena trešanja izazvala je lavinu komentara i šala među potrošačima, ali i podsjetila na jednostavnu činjenicu: da domaće proizvodnje nema, pitanje je šta bismo uopće imali na policama.

Ratari su godinu počeli "s promajom u džepu". Cijene gnojiva su u januaru naglo skočile, prihrana pšenice obavljala se na zajam i u minusu, uz gorčinu i bijes prema institucijama. Ipak, zlatna polja su u jednom trenutku donijela tračak optimizma, pa i vage, ali je brzo uslijedio hladan tuš, niska otkupna cijena i tržište koje ne prašta.

Sporadične pobune

Godinu su obilježile i stalne rasprave o agrarnim budžetima. Iako su iznosi nominalno povećani, poljoprivrednici su upozoravali na kašnjenja isplata, složene procedure i neujednačene mjere između entiteta i kantona, što je dodatno opterećivalo likvidnost gazdinstava. Sporadično su poljoprivrednici nezadovoljstvo iskazivali na ulicama, tamo gdje su im dozvolili, neki protesti su ugušeni i prije nego su počeli.

Uvoz hrane, posebno mesa, mlijeka i prerađevina, ostao je jedna od ključnih tema. Domaći proizvođači su tokom cijele godine upozoravali da ne mogu parirati cijenama uvozne robe, dok su se istovremeno tržišni viškovi domaće proizvodnje teško prodavali. Podatak da Bosna i Hercegovina na svaku marku izvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uveze robe u vrijednosti od 4 do 4,5 KM, te da koristi svega oko 20 posto obradivih površina, zvuči porazno, ali 'otkrit ću ti tajnu' niko ništa ne poduzima po tom pitanju.

Dodatnu buru izazvala je odluka o nesmetanom uvozu smrznutog crvenog mesa za preradu iz Južne Amerike. Na početku godine reakcije su bile burne, a već krajem pojavile su se sumnje da je to meso završilo u prodaji kao konzumno u marketima, što je dovelo do novih poremećaja na tržištu.

Baksuzni saldo: Izvoz mesa iz BiH 20 miliona KM, a uvoz vrtoglavih 266 miliona maraka

U stočarstvu je 2025. protekla u znaku rasta troškova, nestabilnih otkupnih cijena i zdravstvenih izazova. Dok se Evropa borila sa slinavkom i šapom, nas je srećom zaobišlo, ali su nas u manjem obimu stigli antraks i bolest plavog jezika, sporadični slučajevi afričke svinjske kuge i dalje se bilježe, a bruceloza ni ove godine nije stavljena pod kontrolu.

Mljekari su, uprkos svim pritiscima, unaprijedili kvalitet i proizvodnju. No, upravo su se ti pozitivni pomaci pred kraj godine obili o glavu: pojavili su se viškovi, mlijeko je ostajalo bez plasmana, a rješenje se svelo na poruku – smanji proizvodnju, zasuši i prodaj krave. Srbija je još u maju ograničila uvoz kako bi zaštitila svoje proizvođače, dok BiH nije reagovala, uprkos apelima domaćih farmera.

Djeca bez dodatka, pčelari bez društava, BiH bez popisa

Dok se godinama govori o pustošenju sela i potrebi da se mladi zadrže na selu, djeca registrovanih poljoprivrednika u FBiH ostala su bez dodatka. Zakon je takav - i poruka je jasna?

Ne ponovila se ova nesretna godina ni pčelarima, kojima je donijela velike gubitke, u nekim regijama stradalo je i više od 50 posto pčelinjih društava. Mislite da je država reagirala?

Nažalost, 2025. je bila godina u kojoj su mnogi ostajali bez svega. Gorjele su farme, sijeno i traktori, bilježeni su pokušaji krađa stoke, napadi predatora i čak namjerno uništavanje imovine. Ipak, upravo u takvim trenucima pokazala se solidarnost poljoprivrednika - pomagali su jedni drugima, skupljali novac, vraćali nadu onima koji su ostali bez ičega.

U isto vrijeme, bilježene su i snažne pozitivne priče – nove farme, sirane, uljare, velike investicije i tehnološki iskoraci koji pokazuju da bh. poljoprivrednici još imaju snage i ljudi koji ne odustaju – rekli bi (ludi) bosanski inat.

Tehnološka revolucija u srcu Vlašića: Robot za mužu i dušeci za krave na savremenoj farmi

Godinu je obilježilo i još jedno odgađanje popisa poljoprivrede - jer, para nema. Bit će nagodinu.

Moglo bi se još u nedogled nabrajati, izdvojili smo ono o čemu se najviše pričali, a sve sabrano, 2025. godina još jednom je ogolila stvarnost bh. poljoprivrede, sektor koji opstaje uprkos sistemu, klimatskim ekstremima i tržišnim nelogičnostima. I upravo zato, jedina realna želja za narednu godinu ostaje ista - da bude lakša. Barem malo.

Pa neka je berićetna 2026.!