Uzgojite koprivu za sebe i svoju biljnu proizvodnju!

Hranjiva vrijednost koprive, u kombinaciji sa njenom ljekovitošću i biološki vrijednim sastojcima, opravdava njenu upotrebu tokom svih vjekova koji su za nama. Njena velika prednost je i u tome što kreće rano u proljeće (kada je temperatura iznad 5,5ºC) i kada nema druge svježe hrane. Ukoliko ste ljubitelj ove biljke, možete je uzgajati i na svojoj parceli.

Najbolja jesenja sadnja koprive

Kopriva se razmnožava generativno i vegetativno. Obično se proizvodi iz rasada, ali je najbolja jesenja sadnja rizoma. Za proizvodnju rasada za veće površine sjeme može da se sije u jesen prije mrazeva, ili u proljeće, ako se prethodno drži oko 10 dana u frižideru.

"Rasad se sadi u jesen na konačan razmak 70 x 30 cm. Može da se sije direktnom sjetvom, za šta je potrebno 3-4 kg/ha sjemena. Vrlo brzo pokriva slobodan prostor između biljaka i prožima rizomima cijelu parcelu, gdje ostaje kao višegodišnji usjev, tako da lako guši korove, ali se odatle teško iskorjenjuje", napominje savjetodavac Dragomir Radić.

Kopriva traži hraniva nakon svakog otkosa

Kopriva traži plodno zemljište i puno hraniva. Pred oranje je potrebno rasturiti 400-500 kg kompleksnih đubriva. Odlično reaguje na đubrenje dušikom. Prvom prihranom u proljeće se unosi 150-200 kg/ha KAN-a, a poslije svakog otkosa još 50-100 kg/ha KAN-a.

Kosi se pet do osam puta godišnje, a nekada i 10 puta, dok je mlada i visine oko 30 cm. Sljedeći otkos stiže za oko 20 dana. Prinos suhe materije je 4-5 t/ha. "Košenjem u vrijeme cvjetanja prinos suhog lista se povećava 3-4 puta. Prinos je skroman prve godine, jer se biljka sporo razvija, a pun rod donosi od druge godine", dodaje Radić.

Njega koprive podrazumijeva više okopavanja, prihranu i eventualno zalivanje. Nije podložna bolestima ni štetočinama, što je naročito značajno u organskoj proizvodnji.

Upotreba koprive

U ishrani se koristi mlado lišće, koje, kada se skuha, ima ukus sličan špinatu. U mladom lišću ima 5,5% proteina i 7% škroba u suhoj materiji. U vrijeme cvjetanja i zametanja plodova sadržaj proteina čak prelazi 25% u suhoj materiji, ali tada u stanicama lišća ima više kristala silicijumove kiseline, koji mogu da izazovu iritaciju mokraćnih puteva. Bogato je vitaminima, mineralima, a naročito željezom. Priprema se na razne načine - kao juha, pita, varivo, pire, sa kukuruznom krupicom, čaj.

Kopriva - kraljica eko proizvodnje

"Lišće mora da se skuha ili osuši, jer tek tada nestaju acetilholin, histamin, serotonin i mravlja kiselina, materije koje izazivaju jak bol pri ubodu oštre dlačice dok je stanica živa. Može da se upotrebi i svježa, ako se prethodno umota u rijetko taknu krpu i cijedi, da bi iz dlačica izašli žarući sastojci, koji se zatim isperu vodom", savjetuje Dragomir Radić.