• Cvjećari i rasadničari
  • 10.04.2020. 09:20
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Bosanska Gradiška

Uzgajivači cvijeća i ljekovitog bilja - skoro dvije trećine robe nemaju gdje prodati

Mnoge tržnice su zatvorene, restorani, kafići i cvjećare ne rade, sajmovi se ne održavaju, a građani zbog straha od virusa kupuju u lokalnim trgovinama i to samo nužne stvari pa proizvođači cvijeća i ljekovitog bilja već broje minuse.

Foto: Snježana Karić
  • 933
  • 311
  • 0

Globalna epidemija prouzrokovana korona virusom, dovela je do pada ekonomije u mnogim zemljama dok su brojni građani ostali bez posla.

Pored ugostitelja, hotelijera, turističkih radnika, zanatlija, radnika u proizvodnji i mnogih drugih, kriza nije zaobišla ni mnoge poljoprivrednike, posebno male proizvođače.

Za rasadničare posebno izazovno

Štetu trenutno najviše trpe rasadničari, posebno oni koji se bave proizvodnjom cvijeća i ljekovitog bilja, ali i drugi mali uzgajivači koji zbog ograničenog kretanja ne mogu da prodaju svoje proizvode, kao što su to ranije činili.

Kada tome dodamo činjenicu da su mnoge tržnice, cvjećare, kafići i restorani zatvoreni, sajmovi se ne održavaju, a građani zbog straha od virusa kupuju u lokalnim prodavnicama i to samo  nužne stvari, mnogi poljoprivrednici već sada broje minuse.

Slada Vidović iz Dušanova, u opštini Gradiška, koja već 20 godina posjeduje rasadnik povrća i cvijeća kaže da joj je ovo najgori period do sada.

Da li će ove godine imati kome da proda robu?!

Ako se kriza nastavi, kako kaže, moraće staviti ključ u bravu.

"Tržnice su zatvorene ili im je ograničen rad, ali i da nije, građani skoro da i ne idu na njih. Cvjećare su zatvorene pa cvijeće nema gdje da se prodaje. Kod nas u ovom dijelu BiH je odmah poslije 8. marta došlo do zatvaranja svih trgovina, osim onih koje se bave prodajom prehrambenih proizvoda. Meni je konkretno nakon Dana žena ostala velika količina cvijeća koje sam morala baciti jer ga nisam imala gdje ni kome prodati", kaže Slada za Agroklub.

Ističe da u njenim plastenicima već sada ima cvijeća koje se mora prodati u aprilu jer mu je vrijeme da se sadi u bašte ili na balkone, ali ga nema kome prodati, osim poljoprivrednim apotekama. Ako se ne proda sada, u maju će već biti kasno.

Stalne mušterije i dalje dolaze

Kako kaže, njena jedina sreća u nesreći je ta što radi jako dugo i što ima mnogo stalnih mušterija koje joj dolaze u plastenike i na licu mjesta kupuju cvijeće za svoje bašte i balkone.

Međutim, problem je taj što dolaze oni koji su blizu dok na primjer, oni koji žive u drugim gradovima ne dolaze.

"Imala sam mnogo velikih kupaca iz Federacije BiH, prevenstveno Sarajeva, Bihaća, Cazina, Sanskog Mosta i slično. Njih sada nema jer ljudi ne rade niti imaju to gdje da prodaju. Jedino mi preostaju poljoprivredne apoteke ali bojim se da one ne mogu prodati ni trećinu onoga što proizvedem", kaže ova vrijedna cvjećarka, koja u svojih osam plastenika proizvodi i povrće i ljekovito bilje.

Uzgoj ukrasnih četinara pretvorila u unosan posao

Plaši da će, ako dosadašnje mjere ostanu na snazi do polovine maja, morati zatvoriti plastenike, a cvijeće baciti. Najgore je, ističe ona, što nije u pitanju samo njena egzistencija već i egzistencija radnice koja je stalno zaposlena u njenom rasadniku.

"Uspjeću za ova dva mjeseca izmiriti obaveze koje imam prema državi i radnici, ali ako ovo potraje duže vrijeme, zaključno sa 1. junom, moraću sve odjaviti", strahuje Slada.

Sjeme za cvijeće nabavlja iz inostranstva, što je opet problem

Prema njenim riječima u maju bi trebala početi saditi hrizanteme koje dospijevaju u jesen, ali da još ne zna da li da se upusti u sadnju jer se plaši da bi korona virus mogao ponovo da se vrati na jesen.

"Neizvjesnost je velika pošto je riječ o novom virusu i niko ne zna šta nas još čeka", kaže ona.

"Sve češće se priča u javnosti da bi ovo sve moglo na jesen ponovo da se vrati pa ne znam šta da radim. U četiri plastenika sadim cvijeće koje se u jesen reže i prodaje. Rezani cvijet ako se ne proda u sedam dana možeš ga otpisati. Šta ako ga zasadim pa mi sve propadne?! S druge strane ako ga ne zasadim opet sam u problemu. Najteže će mi pasti ako mi propadnu matičnjaci za hrizanteme jer ako ne budem radila proizvodnju neću imati matičnog jata za iduću godinu. To je jako skupo i godinama sam to skupljala", priča ova preduzetnica

Uzgaja i prerađuje više od 250 vrsta ljekovitog bilja

Dodaje da je dodatni problem i taj što mnogo sjemena za cvijeće koje proizvodi nabavlja iz inostranstva. Već sada bi trebala da ga naruči za sljedeću godinu, ali trenutno dobavljači ne rade jer je i u drugim državama ista situacija kao i kod nas. Čak i kada se trenutne mjere ukinu i sve počne ponovo raditi kao ranije, kaže da je upitno koliko će cvjećara moći otvoriti svoje radnje. Naša sagovornica priča da je iz razgovora sa osobama koje imaju cvijećare saznala da mnogi već sada ne znaju da li će moći ponovo pokrenuti biznis.

"Moja prijateljica koja ima lokal na tržnici već je u problemu. Nakon 8. marta taman je bila nabavila novu turu cvijeća kako bi popunila zalihe robe i ubrzo nakon toga je donesena odluka da se sve zatvori. Sve cvijeće joj je propalo, a da krene ispočetka treba joj najmanje 5.000 KM. Ko ima toliko novac? Cvjećari žive od mjeseca do mjeseca i 5.000 KM za njih je mnogo", objašnjava Slada.

Opala prodaja i ljekovitog bilja

I Aleksandar Kuzmanović sa Poljoprivrednog gazdinstva "Ararat" iz sela Mrčajevci kod Aleksandrovca, koji se u posljednjih nekoliko godina okrenuo rasadničkoj proizvodnji ljekovitog bilja, kaže za Agroklub da situacija nije nimalo jednostavna.

Podsjeća da je ljekovito bilje, posebno nanu i bosiljak, u svježem stanju dostavljao kafićima i restoranim, koji su mu bili glavne mušterije.

Ostale biljke uglavnom prodaje po cvjećarama, sajmovima ili na kućnom pragu. Osim ljekovitog i aromatičnog bilja, ovaj farmer je poznat i po proizvodnji klica i mikrobilja, koje takođe, prodaje restoranima.

S obzirom da je protok roba i usluga skoro sasvim stao, Kuzmanoviću ne preostaje ništa drugo već da prodaje robu stalnim mušterijama koji mu dođu na imanje ili naruče dostavu na kućni prag.

I dalje radi, samo pod izmjenjenim okolnostima

Ipak, on je malo više optimističan. Ističe da je sada došlo do zastoja i otežane prodaje robe, ali se nada da ovo stanje neće drugo trajati, a kada se sve opet vrati u normalne tokove domaći proizvođači bi mogli biti na dobitku jer neće biti uvozne robe i svi će morati kupovati od njih.

"Neće biti uvozne robe. Na primjer, iz Italije pa će se otvoriti prostor za nas da uđemo u taj vakuum koji će se stvoriti. Da, jeste sada problematično jer je sve zatvoreno, ali nadam se da će se brzo sve vratiti u normalu. Udarna sezona za nas koji se bavimo proizvodnjom ljekovitog bilja kreće od ljeta pa sada još nismo u tolikom problem kao što su neki drugi", ističe Kuzmanović.

Dodaje da je dobro kod ove proizvodnje, to što se bilje ne mora odmah prodati i što bude višo raslo, moćiće za njega dobiti veću cijenu.

"Možda nemam danas prihoda, ali ću imati sutra. Smanjiće se uvoz, a naša domaća roba će do tada porasti i možda se iz svega ovoga izrodi i nešto dobro za nas", optimističan je Aleksandar.


Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja cvijeća Proizvodnja ljekovitog bilja Rasadničari Mali proizvođači Slada Vidović Cvjećare Poljoprivredne apoteke Plastenici Sadnja hrizantema Sjeme za cvijeće Aleksandar Kuzmanović


Autorica

Snježana Karić

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Moje slatke cherryce :)