Potencijal joj je ogroman, ali zova i njene bobice i dalje su slabo komercijalizirane?

Tamnoljubičasta bobica, plod zove, postala je popularna u posljednja dva desetljeća, posebno u SAD-u, gdje je prodaja 2019. godine dosegnula 113 miliona dolara, prenio je East-fruit.com.

Globalno tržište procjenjuje se na oko 320 miliona dolara godišnje, a dominira evropska sorta (Sambucus nigra), dok američka (Sambucus canadensis) ima potencijal za širenje. U SAD-u je 2017. godine 320 hektara zemlje bilo namijenjeno komercijalnoj proizvodnji ove biljke. 

Zova je bogata antioksidansima, posebno antocijaninima, koji joj daju tamnoljubičastu boju i za koje se vjeruje da jačaju imunološki sistem te ublažavaju simptome prehlade i gripe. 

Raznovrsna primjena

Plod i cvijet sve se više koriste u prehrambenim proizvodima i pićima. Zbog svoje isplativosti, u nekim su evropskim državama njene bobice zamijenile borovnice u proizvodima poput jogurta. 

Od ploda i cvijeta prave se džemovi, pekmezi, dodaje se u pite i peciva. Također se koristi kao prirodna boja za hranu te kao aroma za pivo i vino. 

Bobice zove su ljekovite, a koriste se i u kulinarstvu - evo recepata

Može se koristiti i za pripremu čaja, soka i sirupa, te u alkoholnim pićima kao što su vino, gin, likeri, pivo i cideri. Ekstrakti zove, kapsule, pastile i gumene bombone koriste se kao dodaci prehrani.

Veliki potencijal zove

Od 2018. potražnja za ovom "superhranom" raste zbog zdravstvenih prednosti te rasta popularnosti veganstva i zdrave prehrane.

U Evropi, zemlje poput Srbije i Austrije uzgajaju je industrijski. U Italiji su njene bobice dio kulinarske i medicinske tradicije, dok se u Ukrajini uglavnom smatra ukrasnom biljkom ili narodnim lijekom, a industrijski uzgoj gotovo ne postoji. Australija se pokušava uključiti na rastuće tržište ove biljke, iako za sada dominira evropski uvoz. 

Profesionalni uzgajivači bobičastog voća u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji, ističe ovaj medij, uglavnom zanemaruju njen komercijalni potencijal. Trenutno samo rijetki iskorištavaju ovu nišu, uspješno izvozeći uglavnom divlju zovu u zemlje EU, nakon čega slijedi izvoz u SAD.