• Muška bokvica
  • 22.02.2020. 15:00

Ljekovita uskolisna bokvica: Biljka buntovnica prilagodljiva klimatskim promjenama

Bokvica je mala biljka porijeklom iz Europe koja se raširila širom svijeta. Naučnici su proučavali zbog čega je tako uspješna i u suhim i vlažnim područjima planeta, kaže dr. Annabel Smith.

Foto: WikimediaCommons/Algirdas
  • 173
  • 17
  • 0

Biljke koje krše do sada poznata pravila o okolini i koje joj se prilagođavaju na drugačiji način, mogle bi imati veću šansu preživjeti klimatske promjene, tvrde istraživači sa Univerziteta u Queenslandu i Trinity koledžu u Dublinu.

Naime, kako piše sciencedaily, istraživači su proučavali dobro poznatu biljku i na našim prostorima - mušku ili uskolisnu bokvicu (Plantago lanceolata) kako bi zaključili na koji je način postala jedna od najrasprostranjenijih biljnih vrsta na svijetu. "Bokvica je biljka porijeklom iz Europe, a raširila se diljem svijeta. Htjeli smo vidjeti zbog čega je tako uspješna i u suhim i vlažnim područjima planeta", kaže dr. Annabel Smith sa Univerziteta u Queenslandu i koautor studije.

Bokvica - lijek iz prirode

Tim od 48 ekologa obilježio je 53 mjesta u 21 zemlji svijeta, označivši hiljade biljaka te pratio način na koji venu i kako se njihovo sjeme širi, brojeći cvijeće i sjemenje i proučavajući njihov DNK. Ono što su otkrili bilo je protiv postojećih načela ekologije.

Genetska raznovrsnost i visok nivo prilagodljivosti

"Bili smo pomalo šokirani kada smo otkrili da se neka od ekoloških pravila jednostavno ne odnose na ovu vrstu. Ekolozi koriste razne teorije kako bi shvatili na koji način priroda djeluje, a jedna od teorija odnosi se na načine na koje su promjene u veličini populacije uticale na genetsku raznovrsnost ili varijaciju u genima koji se nalaze u DNK. Male populacije imaju malu raznolikost dok velike populacije, one s puno sjemena, imaju više genetske raznolikosti. Ustanovljeno je da je na biljke koje su na svom matičnom tlu, okruženje uticalo na nivo njihove genetske raznovrsnosti, ali da se u novom okruženju ovi buntovnici koji krše pravila bolje prilagođavaju od većine drugih biljaka", objasnila je Smith.

Bokvica je biljka porijeklom iz Europe, a raširila se širom svijeta

Profesor Yvonne Buckley s Trinity koledža, koja je takođe jedna od autora ove studije, rekla je da su DNK analize otkrile da je neprekidno prenošenje ove biljke u Australiju, Novi Zeland, Sjevernu Ameriku, Japan i Južnu Afriku brzo doprinjeo njenoj genetskoj raznovrsnosti zbog čega ona ima viši nivo prilagodljivosti. "U Europi se ove bokvice pridržavaju pravila, ali kada kroče izvan nje, bez obzira na to gdje ih posadite, one skoro uvijek imaju visoku genetsku raznovrsnost i visok nivo prilagodljivosti", zaključuje Buckley.

Trajna, zeljasta biljka čiji se listovi mogu jesti

Uskolisna bokvica biljka je iz roda Plantago, familije Plantaginaceae, red Lamiales. Trajna je zeljasta biljka, vrlo česta na livadama, a može narasti i do 40 cm. Osnovni su joj listovi kopljastog oblika, a oni sasvim mladi se mogu jesti.

Cvjeta tokom ljeta, od jula do oktobra. Jedna biljka može dati preko 5.000 sjemenki, a razmnožava se sjemenom koje se lako osipa i klija u jesen i proljeće.

Što o vrtu govori slak, što čičak, maslačak...

Ova vrlo prilagodljiva biljka bogata je vitaminom A, C i K, željezom, kalcijem i fosfornom kiselinom, a u narodnoj medicini se koristi kao ljekovito sredstvo za liječenje rana. Danas se osim za rane koristi kod kašlja, upale pluća, probavnih smetnji, čisti krv i ima povoljan učinka za jetru i bubrege.


Tagovi

Muška bokvica Uskolisna bokvica Plantago lanceolata Buntovnica Genetska raznovrsnost Zeljasta biljka Biološka raznolikost


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.