Agava čuva tlo od erozije, a može se uzgajati i kod nas

Agava, Agava americana, je ukrasna višegodišnja biljka koja raste najviše na području Meksika. Može se uzgajati u vrtu i saksijama. U Evropu, tačnije u Španiju, su je donijeli moreplovci u XVI vijeku. Raste u Dalmaciji i u Crnoj Gori, dakle u primorskim krajevima na kamenjaru i oskudnom zemljištu.

Može se uzgajati kod nas, u kontinentalnom području, s tim da je u zimskom periodu zaštitimo od hladnoće. Dobila je ime po grčkoj riječi agauos što znači uzvišen. Živi oko 25 godina, listovi su zeleni i mesnati, skupljeni u prizemnu rozetu. Mogu narasti do 2,5 m u visinu i oko četiri metra u širinu. Njen razvoj traje veoma dugo nakon 10 godina može dostići visinu i do devet metara.

Čuva zemljište od erozije

Cvjetovi su mali i žuti skupljenu u gustu cvat. To je medonosna biljka i rado je posjećuju pčele i drugi insekti. Za rast i razvoj joj je potrebno dosta sunca, listovi su zadebljali jer pravi zalihe vode u njima tako da može preživjeti duži period bez vode. 

Postoji oko 200 vrsta agave, obična raste kao samonikla koja dominira na primorju kod nas. Gaji se na klizištima jer čuva zemljište od erozije i takođe je svoju primjenu našla kao dekorativna biljka  u saksijama ili u vrtovima.

• Agava americana marginata je vrsta koja se isključivo uzgaja kao dekorativna biljka, njeni listovi su manji i uži.
• Agava amerikana striata se takođe uzgaja u dekoratvine svrhe.
• Agava amerikama sisalana je vrsta od koje se može proizvoditi vlakno jer njen list naraste do 2 m. Vlakno je veoma otporno pa se od njega pravi uže, ćilimi, tepisi, torbe i šeširi i dr.
• Agava amerikana cantalali je vrsta čiji su listovi tanji i uži takođe se mogu proizvoditi, ali finija vlakna pa se ova vrsta uzgaja radi proizvodnje finih tkanina ili čipke.

Uzgoj nije težak jer nije zahtjevna biljka bilo da se radi o privatnom ili u komercijalne svrhe. Raste na pjeskovitom ili kamenitom zemljištu, najviše joj odgovara zemljište blago kiselo reakcije. Dobro podnosi sušu, ne odgovaraju joj teška i glinovita zemljišta koja zadržavaju vodu, toleriše blizinu soli. Ne podnosi niske temperature zimi.

Sadi se od novembra do februara

U toplijem klimatu sadi se od novembra pa do februara na našem području kad je biljka u fazi mirovanja. Za sadnju vani i klijanje odgovara joj temperatura od 17 stepeni i više, dakle sadnja na otvorenom mogla bi započeti u aprilu mjesecu.

Što se tiče potreba za vodom, nema velike zahtjeve, zalijeva se samo jednom mjesečno. Razmnožava se generativno sjemenom, a i vegetativno samoniklim izdancima koje dalje možemo širiti i presađivati. Sadnja sjemena se vrši iskjučivo u kontejnerima kada se zalijeva češće dok ne nikne. Takođe, mlada biljka se može nakelemiti na drugu vrstu kako bi se potaklo miješanje vrsta i nasljeđivanje dobrih osobina.

Izumire li tradicija uzgoja agava?

U pogledu svjetlosti i toplote dosta je zahtjevna biljka, ne toleriše dugotrajne mrazeve i velike snježne periode.

Za šta se koristi?

Od agave se može praviti alkoholno piće slično tekili. Nektar ove biljke se može koristiti kao zaslađivač, od listova se može praviti vlakno od kojih se izrađuje platno, a od svježe istucanih listova prave se obloge za rane i opekotine.

U južnoj Italiji njeno lišće se koristi kao hrana kozama. Agava je svoju primjenu našla i u kozmetici zbog saponina koji sadrži i koji daje odličan efekat za njegu lica i kože.