Za poljoprivrednike dodatnih šest miliona KM potpore, za ratare zemljište u zakup

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske najavilo je da će obezbijediti dodatna sredstva podrške uzgajivačima mesa i voća tako da, pored 75 miliona KM koliko iznosi agrarni budžet, opredjeli još šest mil. KM, a koje je već izdvojio Kompenzacioni fond za kapitalne investicije, stoji u zvaničnom saopštenju Vlade RS. 

Prema riječima resornog ministra, Borisa Pašalića, ova dodatna pomoć dogovorena je još ranije, na sastanku održanom u Gradišci, kao i to da će prva potporna mjera biti namjenjena za proizvođače svinja. 

"Obuhvatićemo period od 01. marta do 01. juna, zatim će se odraditi presjek i isplatiti poljoprivrednicima po 50 KM po grlu", izjavio je Pašalić, dodajući da je onim farmerima koji su prošli tu proceduru, od 01. januara do 01. marta, novac već isplaćen. 

Više od dva miliona KM za štete od mraza

Nakon ovoga, u planu je i potpora proizvođačima prasadi i junadi i to u vremenskom intervalu koji je utvrđen sa poljoprivrednicima. 

Ministar poljoprivrede napomenuo je da će sredstva u ove svrhe, tačnije 2,3 miliona KM, ići za one poljoprivrednike koji su pretrpili štete od mraza, a to su prije svega uzgajivači svinja i voćari i da ukoliko i ove sezone bude bilo potrebe za intervenciju, Vlada RS će reagovati pravovremeno. 

Pašalić je spomenuo i uspješno rješavanje tržišnih viškova prošle godine, kada je otkupljeno i prerađeno oko osam hiljada tona sirovina u prehrambenoj industriji, uz podršku firme "Sava Semberija", iz Bijeljine. 

Ne treba zanemariti ni činjenicu da pored toga što je riječ o dobrom prerađivaču, ovo preduzeće se bavi i otkupom domaće sirovine, rekao je resorni ministar, a prenosi Srna. 

Redovne potpore i u 2021. 

I u 2021., ministarstvo poljoprivrede podržaće takav trend jer kroz svoje redovne mjere podrške ima sredstva predviđena za potporu i domaćim poljoprivrednim proizvođačima.

Naglašeno je da se proizvodi "Save" nalaze i na tržištu zahtjevnih zemalja, koje provode stroge kontrole, a sama činjenica da nema žalbi niti vraćanja robe, dovoljno govori o njihovom kvalitetu. 

Kada je riječ o tamošnjoj ratarskoj proizvodnji, Gradska uprava i nadležno ministarstvo radiće zajedno na pitanju raspoloživog obradivog zemljišta. 

"U Semberiji ima tla koje je u državnom vlasništvu i koje mi dajemo u koncesiju pravnim licima, ali postoji i zemljište kojim upravlja grad i koje se može dati ratarima u zakup", pojasnio je Pašalić. 

Kako zasijati državno poljoprivredno zemljište u BiH?

Podsjetimo, od ukupne površine BiH, više od pola je obradivo poljoprivredno zemljište, procentualno oko 50,3% pa opet svi pokazatelji o razvijenosti domaćeg agrara svrstavaju ga pri dnu svih ljestvica.

Pitanje je, od ovog procenta oranične zemlje koliko se zaista obrađuje, zašto ne, koje su prepreke i zašto su ogromne površine državnog poljoprivrednog zemljišta zapuštene, neobrađene i pretvaraju se u šikare ?!

Parametri o raspoloživim poljoprivrednim resursima u našoj zemlji pokazuju da po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha oraničnih površina od ukupno 2.572.000 ha poljoprivrednog tla. Republički zavod za statistiku RS navodi da je oko 983.000 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 816.000 ha obradivo, a oko 166.000 ha su pašnjaci.