• Zakon o podsticajima
  • 05.11.2019. 18:00

Novi zakon o podsticajima: I dalje prisutna dilema - po hektaru i grlu ili kombinacija

Problem je što i nemamo pouzdanu informaciju koliko životinja imamo u Srpskoj i BiH, jer se u sistemima podaci ne ažuriraju na najbolji način. Moramo vladati tim informacijama da bismo išli sa novim zakonom, rekao je ministar Boris Pašalić.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 1.167
  • 144
  • 0

Novi zakon o podsticajima proizvođačima mora da obezbijedi izvjesnost u proizvodnji kako bi znali na koji način će biti podržani u narednih pet-deset godina, rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. 

Pašalić je novinarima u Banjaluci, nakon sastanka sa predstavnicima republičkih udruženja poljoprivrednika o budućoj podsticajnoj politici i zakonskom uređenju ove oblasti, rekao da se u zemljama EU podsticaji uglavnom daju po jedinici površine i po grlu ili proizvodu, odnosno litru i kilogramu, dok je u Srpskoj prisutna kombinacija tih sistema, stoji u saopštenju na internetskim stranicama Vlade RS. 

Povećanje će doći postepeno

"Pred nama je izazov kako da sredstvima koja imamo na raspolaganju podmirimo sve potrebe. Nema nagovještaja da ćemo ići sa nekim značajnijim povećanjima argarnog budžeta u narednom periodu, ali će se on povećavati postepeno, tako da se moramo uklopiti u okvir koji imamo", pojasnio je Pašalić.

On je podsjetio da je agrarni budžet za ovu godinu bio 71 milion KM, a plan za narednu godinu je da bude minimalno toliko, ali će Ministarstvo, zbog interventne mjere otkupa junećeg mesa, predložiti da iznosi 73 miliona KM.

Objavljen poziv za otkup junadi - rok do kraja radne sedmice

"Agrarni budžet nisu jedina sredstva koja se upućuju u poljoprivrednu proizvodnju. Imamo i povoljne kredite Investiciono razvojne banke i razne projekte koje realizujemo u Republici Srpskoj, tako da godišnji budžet za poljoprivredu iznosi od 150 do 180 miliona KM", precizirao je Pašalić.

Nema pouzdanih informacija o broju životinja

Govoreći o zakonu o podsticajima, Pašalić je naveo da već postoje određeni prijedlozi poljoprivrednih proizvođača i da je prisutna dilema da li da podsticaji budu davani po hektaru i grlu kao u EU ili da se ide u kombinaciju sadašnjih podsticaja u Srpskoj i sistema EU.

"Problem je što i nemamo pouzdanu informaciju koliko životinja imamo u Srpskoj i BiH, jer se u sistemima podaci ne ažuriraju na najbolji način. Moramo vladati tim informacijama da bismo išli sa novim zakonom", dodao je Pašalić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković smatra da ne treba žuriti sa donošenjem novog zakona o podsticajima jer su pred njim brojne prepreke, pa je potrebno prikupiti iskustva zemalja iz okruženja i EU, koje su i glavni konkurenti domaćim proizvođačima.

"Ukoliko zakon ne bude u dobroj mjeri usklađen sa zakonima EU, odnosno visinom podsticaja, bojim se da nećemo postići ništa naročito. Svjesni smo da sam zakon ne rješava probleme u poljoprivredi i da će jedino opredjeljivati poljoprivredne proizvođače kojom vrstom proizvodnje će se baviti, a da ćemo podzakonskim aktima i pravilnikom približnije definisati iznose podsticajnih mjera", rekao je Marinković.

Predsjednik Udruženja povrtlara RS Branko Mastalo smatra da se u slučaju davanja podsticaja po jedinici površine moraju osmisliti modaliteti koji će sve zadovoljiti, jer nije isto proizvoditi kukuruz, pšenicu i povrće.


Tagovi

Zakon o podsticajima Podsticaj po grlu Podsticaj po hektaru Boris Pašalić Povećanje Interventni otkup


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi