Problem je što i nemamo pouzdanu informaciju koliko životinja imamo u Srpskoj i BiH, jer se u sistemima podaci ne ažuriraju na najbolji način. Moramo vladati tim informacijama da bismo išli sa novim zakonom, rekao je ministar Boris Pašalić.
Novi zakon o podsticajima proizvođačima mora da obezbijedi izvjesnost u proizvodnji kako bi znali na koji način će biti podržani u narednih pet-deset godina, rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Pašalić je novinarima u Banjaluci, nakon sastanka sa predstavnicima republičkih udruženja poljoprivrednika o budućoj podsticajnoj politici i zakonskom uređenju ove oblasti, rekao da se u zemljama EU podsticaji uglavnom daju po jedinici površine i po grlu ili proizvodu, odnosno litru i kilogramu, dok je u Srpskoj prisutna kombinacija tih sistema, stoji u saopštenju na internetskim stranicama Vlade RS.
"Pred nama je izazov kako da sredstvima koja imamo na raspolaganju podmirimo sve potrebe. Nema nagovještaja da ćemo ići sa nekim značajnijim povećanjima argarnog budžeta u narednom periodu, ali će se on povećavati postepeno, tako da se moramo uklopiti u okvir koji imamo", pojasnio je Pašalić.
On je podsjetio da je agrarni budžet za ovu godinu bio 71 milion KM, a plan za narednu godinu je da bude minimalno toliko, ali će Ministarstvo, zbog interventne mjere otkupa junećeg mesa, predložiti da iznosi 73 miliona KM.
Objavljen poziv za otkup junadi - rok do kraja radne sedmice
"Agrarni budžet nisu jedina sredstva koja se upućuju u poljoprivrednu proizvodnju. Imamo i povoljne kredite Investiciono razvojne banke i razne projekte koje realizujemo u Republici Srpskoj, tako da godišnji budžet za poljoprivredu iznosi od 150 do 180 miliona KM", precizirao je Pašalić.
Govoreći o zakonu o podsticajima, Pašalić je naveo da već postoje određeni prijedlozi poljoprivrednih proizvođača i da je prisutna dilema da li da podsticaji budu davani po hektaru i grlu kao u EU ili da se ide u kombinaciju sadašnjih podsticaja u Srpskoj i sistema EU.
"Problem je što i nemamo pouzdanu informaciju koliko životinja imamo u Srpskoj i BiH, jer se u sistemima podaci ne ažuriraju na najbolji način. Moramo vladati tim informacijama da bismo išli sa novim zakonom", dodao je Pašalić.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković smatra da ne treba žuriti sa donošenjem novog zakona o podsticajima jer su pred njim brojne prepreke, pa je potrebno prikupiti iskustva zemalja iz okruženja i EU, koje su i glavni konkurenti domaćim proizvođačima.
"Ukoliko zakon ne bude u dobroj mjeri usklađen sa zakonima EU, odnosno visinom podsticaja, bojim se da nećemo postići ništa naročito. Svjesni smo da sam zakon ne rješava probleme u poljoprivredi i da će jedino opredjeljivati poljoprivredne proizvođače kojom vrstom proizvodnje će se baviti, a da ćemo podzakonskim aktima i pravilnikom približnije definisati iznose podsticajnih mjera", rekao je Marinković.
Predsjednik Udruženja povrtlara RS Branko Mastalo smatra da se u slučaju davanja podsticaja po jedinici površine moraju osmisliti modaliteti koji će sve zadovoljiti, jer nije isto proizvoditi kukuruz, pšenicu i povrće.
Tagovi
Autorica
Hajrudin S.
prije 5 godina
prije par dana bio na opstini da azuriram gazdinstvo ,mislio da upisem 4 bicica i jednu junicu sve je od 2,5 do 5 mjeseci i na to mi odgovara da sam trebao azurirat kad su imali 3 mjeseca ovako nema od premije nista :).I tako mi objasnjava podsticaji idu min 2 hektara silaznog kukuruza za 5 muzni krava ili 12 dunuma jecma i tako odlucim da od buduceg azuriranja nema nista niti cu da gubim dzaba vrijeme .Dok jedan moj prijatelj mogao dobiti podsticaj na 2 bika a ja na 5 nista i tako sam cvrsto odlucio da vise za mene nema azuriranja . Kad je u pitanju sijanje jecma psenice nemam na podsticaj pravo jer nemam muzne krave :) ,mozda da sam pitao doticnu u opstini dal se ona muze ;) mozda bih onda ostvario prava ;)