Pretraga tekstova
Umjesto planiranog modela, pojačat će se iznos premije za proizvedeno i otkupljeno voće. Do kraja godine, isplata pomoći od dva miliona maraka.
Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske odlučilo je da poništi izmijenjeni pravilnik o podsticajima (Službeni glasnik broj 68), koji je objavljen posljednjeg dana u julu, a prema kojem su pravo na vanrednu pomoć imali voćari koji su proizveli i prodali voće i ostvarili pravo na podsticajna sredstva u 2022. godini.
Njime je bilo je predviđeno da se se proizvođačima voća, pogođenim ledom i snažnim vjetrovima, isplati do 1.000 KM pomoći po jednom hektaru.
Pravo na pomoć do 1.000 KM/ha voćnog zasada upisanog u registar trebalo je da imaju proizvođači jabuka, krušaka, breskvi, nektarina, šljiva, trešanja, višanja, jagoda, kupina, malina i grožđa, a maksimalan iznos koju je moglo dobiti nekomercijalno gazdinstvo je 50.000 KM, komercijalno 100.000 KM i 200.000 KM za preduzetnike i pravna lica.
Međutim, već u Službenom glasniku broj 70 koji je objavljen 4. avgusta ove godine, prethodni pravilnik je poništen. U Udruženju voćara Republike Srpske su zadovoljni odlukom resornog ministarstva jer su se već ranije protivili planiranom modelu isplate.
"Mi smo tražili da se pomoć daje ne po hektaru, već po kilogramu proizvedenog i prodatog voća u prošloj godini, za šta Ministarstvo ima podatke. Postigli smo dogovor da se, do kraja godine, isplati pomoć od dva miliona maraka, za sve voćare koji su u 2022. godini prodali rod, odnosno, da se pojača iznos premije za proizvedeno i otkupljeno voće. Drugi dio od takođe dva miliona maraka trebalo bi da se isplati u proljeće naredne godine, na osnovu proizvedenih i otkupljenih količina voća iz 2023. godine", pojašnjava Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
Na ovaj način, ističe Dojčinović, spriječeno je da se, raspodjelom po hektaru, pomoć dodjeli i onim voćarima koji u ovoj godini nisu imali štetu od grada i olujnog vjetra, kao što su npr. voćari u Hercegovini.
Isti slučaj je i sa proizvođačima povrća, odnosno, neće biti pomoći do 1.000 KM po hektaru povrća, već će se primijeniti isti model pomoći, kao za voćare.
Berba krušaka je počela, ali na terenu nema mnogo ovog voća ne samo zbog slabe oplodnje već i grada i jakih vjetrova koji su umanjili kvalitet plodova. Otkupna cijena na terenu kreće se do 1,50 KM/kg što je dobro, imajući u vidu da se otkupljuju, u većini zasada, zajedno plodovi prve klase i plodovi za preradu.
Sortu Santa Marija, i to prvu klasu, pojedini otkupljivači plaćali su i do 1,80 KM po kilogramu.
Tagovi
Dragoja Dojčinović Uduženje voćara RS Berba krušaka Santa Marija Pravilnik o podsticajima
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.