Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eko proizvodnja
  • 04.05.2022. 14:00

Usvojen Akcijski plan EU za organsku poljoprivredu - šta je ključni cilj?

Jedan od prioriteta je poticanje potrošnje odnosno potražnje za ekološkim proizvodima, koji su još uvijek uglavnom skuplji jer su veći troškovi proizvodnje

Foto: Depositphotos/HayDmitriy
  • 80
  • 25
  • 0

Zastupnici u Evropskom parlamentu usvojili su u utorak velikom većinom glasova Akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu, istaknuvši pritom da je poticanje potražnje za ekološki proizvedenom hranom jedan od prioriteta.

Ključni cilj ovog akcijskog plana je osigurati zdravu hranu koja je proizvedena na održiv način i koja je građanima dostupna po pristupačnim cijenama.

“Želimo osigurati da svaka država članica može individualno razvijati svoj sektor ekološke poljoprivrede i da evropsku viziju pretoči u svoju nacionalnu odnosno regionalnu strategiju, jer naše regije imaju posve različite startne pozicije”, rekla je izvjestiteljica za ovo pitanje Simone Schmiedtbauer ispred Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Ključan cilj smanjenje korištenja pesticida 

U nekim je zemljama članicama, istaknula je, pod ekološkim nasadima više od 25 posto ukupne poljoprivredne površine, dok u nekim taj udio iznosi tek 0,5 posto. Jedan od prioriteta je i poticanje potrošnje odnosno potražnje za ekološkim proizvodima, koji su još uvijek uglavnom skuplji jer su veći troškovi proizvodnje.

Povjerenik Evropske komisije Janusz Wojciechowski još je jednom istaknuo važnost poticanja ekološke poljoprivrede u postizanju smanjenja korištenja pesticida za 50 posto do 2030., što je jedan od ključnih ciljeva strategije Od polja do stola u okviru Zelenog plana.

Naime, konvencionalna poljoprivreda je iznimno štetna za okoliš jer se uvelike oslanja na korištenje hemijskih pesticida i na druge prakse devastacije okoliša.

Za razliku od toga, ekološka poljoprivreda stvara puno manji pritisak na prirodu, smanjuje emisije stakleničkih plinova, ne ugrožava plodnost i kvalitet tla. Poljoprivredna zemljišta pod ekološkim nasadima imaju 30 posto veću bioraznolikost, navodi Evropski parlament u svom izvještaju.

Također se navodi kako se 2019. ukupna poljoprivredna površina EU-a namijenjena ovom uzgoju povećala na 13,8 miliona hektara i ona trenutačno čini 8,5 posto ukupne korištene poljoprivredne površine u EU-u. U razdoblju od 2010. do 2019. vrijednost tržišta ovih proizvoda u EU-u se više nego udvostručila, stoji u izvještaju, a od 2009. do 2019. maloprodaja ekoloških proizvoda povećala se s 18 na 41 milijardu eura.

U susjedstvu veći poticaji, proizvodnja manja 

No, dok se na nivou EU-a bilježi znatan i stalan rast ekološke proizvodnje te povećanje površina pod ekološkim uzgojem, u susjednoj Hrvatskoj se udio smanjuje, uprkos velikim poticajima.

“Vodeći se informacijama s terena stječe se dojam da rast površina pod ovim uzgojem u Hrvatskoj ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, te da postoje manipulacije koje idu na štetu pravoj poljoprivrednoj proizvodnji”, navodi za Hinu eurozastupnica Biljana Borzan (SDP/S&D) koja je u izradi akcijskog plana sudjelovala putem amandmana. 

“To bi značilo”, ističe, “da se u Hrvatskoj za ekološki uzgoj daju velike i sve veće podrške koje zapravo rezultiraju s malo stvarne ekološke proizvodnje”.

Manja učestalost raka kod ljudi koji jedu ekološku hranu

Treba posebno istaknuti, smatra, dobrobit ekološki proizvedene hrane za čovjekovo zdravlje.

“Naučna studija provedena u Francuskoj na 70 hiljada ispitanika u razdoblju od pet godina pokazala je znatno manju učestalost raka kod ljudi koji jedu ekološku hranu, u usporedbi s onima koji jedu hranu proizvedenu konvencionalnim načinima”, navodi hrvatska europarlamentarka.

Plava ekonomija

Velika većina zastupnika Evropskoga parlamenta usuglasila se i kako je potrebno prijeći na učinkovitu i konkurentnu plavu ekonomiju, postupno ukidati emisije ugljika, štititi okoliš i bioraznolikost. Održiva plava ekonomija ključna je za postizanje ciljeva Zelenog plana slažu se zastupnici Evropskog parlamenta i Evropska komisija. Ideju nereguliranog rasta, ističu, potrebno je zamijeniti idejom održivosti koja obuhvata okolišnu, društvenu i privrednu održivost.

Iskazana podrška proizvodnji algi (Foto:  Boris Stanić)

EP je prihvatio Izvještaj 'Prema održivooj plavoj ekonomiji u EU-u: uloga sektora ribarstva i akvakulture'.

Izvjestiteljica Isabel Carvalhais (S&D) istaknula je da žali zbog manjka specifičnih ciljeva za određene sektore kao što su ribarstvo i akvakultura koji su ključni za proizvodnju zdrave hrane visoke nutritivne vrijednosti i niskog ugljičnog otiska.

Proizvodnja algi

Na zabranu korištenja pridnenih koća u zaštićenim područjima pozvao je Wojciechowski. Naveo je da Komisija radi na “akcijskom planu za očuvanje ribljih resursa i zaštitu morskih ekositema koji nastoji predstaviti prije ljeta“.

Vjeruje da će nove tehnologije, inovacije i digitalizacija potaknuti zelenu tranziciju i sektora koji se smatraju uhodanima kao što su ribarstvo i akvakultura. Iskazao je podršku proizvodnji algi i naveo da će Komisija do kraja godine predložiti inicijativu za alge u sklopu strategije Od polja do stola.


Izvori

Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA


Tagovi

Akcijski plan Eko proizvodnja Pesticidi Povećanje površina Biljana Borzan Potpore Janusz Wojciechowski