Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Riječ stručnjaka
  • 20.04.2022. 12:00

Ima li straha od pomora pčela u BiH: Pčelari bježe od voćnjaka "k'o đavo od krsta"

Tretiranje voćaka može uzrokovati trovanje pčela. Kod nas je to najčešće šljiva i jabuka. Prema riječima veterinara, najgore je što pesticide upotrebljavaju u nepropisano vrijeme ili pršču behar. 

Foto: Depositphotos/PetroP
  • 396
  • 113
  • 0

Nema straha od pomora pčela u Bosni i Hercegovini, kažu domaći stručnjaci, nakon vijesti iz Hrvatske gdje posljednjih dana pčelari bilježe milione uginulih letačica. Još uvijek nema zvaničnih informacija šta je uzrok tome, ali se pretpostavlja da je riječ o neodgovornom ponašanju poljoprivrednika i tretiranju insekticidima polja uljane repice. 

Veći pomori pčela na našim prostorima nisu zabilježeni kaže za Agroklub, dr.vet.med. Sanel Hodžić, vlasnik veterinarske stanice i laboratorija Multi lab, i dodaje: "Pčelari u susjedstvu se susreću s nekontroliranom upotrebom insekticida u poljoprivrednoj proizvodnji."

Sreća u nesreći

To su problemi u poljoprivredno razvijenim zemljama, objašnjava Šefik Ćivić, predsjednik Pčelarskog društva Nektar iz Tuzle, dodavši kako je naša sreća u nesreći što nismo takva država. 

"Nemamo velike površine pod tim kulturama. Naše pčelarstvo se uglavnom zasniva na nektaru samoniklih medonosnih biljaka, zbog toga imamo izuzetno kvalitetan med. Ni jedna od tih biljaka se ne tretira", kaže Ćivić. 

Pesticidi se upotrebljavaju u nepropisano vrijeme (Foto: Depositphotos/igor.03.00.05.gmail.com)

S druge strane tretiranje voćaka može uzrokovati trovanje. Kod nas je to najčešće šljiva i jabuka. Prema riječima veterinara, najgore je što pesticide upotrebljavaju u nepropisano vrijeme ili kako se narodski kaže pršču behar

"Pčela dolazi na cvijet i u kontakt s pesticidom, to su uglavnom preparati gdje pčele odmah izumiru i pčelar nema predstavu šta se dešava s košnicama. Pčela može, također, ako se radi o manjoj količini preparata da ga unese u košnicu", objašnjava Hodžić.

On je ovom prilikom i apelirao na poljoprivredne proizvođače da najave prskanje usjeva najbližem pčelarskom udruženju ili okolnim pčelarima, kako bis zaštitili pčelu, "bez koje ne bi bilo ni usjeva niti života na Zemlji".

Bijeg od voćnjaka  

No, ovakvo trovanje zasad se uglavnom svodi na incidentne pojave, jer su domaći pčelari upoznati s problemom, pa kažu kako bježe od voćnjaka. "Umjesto da idu u voćnjake, bježe od njih k'o đavo od krsta", kaže Ćivić, istaknuvši kako trenutno nema pritužbi na kolapse zajednica. 

"Kod nas je pčelarstvo još uvijek ljubav, a ne biznis. Ako pčelar ima neki prinos dobro je, ako i nema, opet je dobro. Mi volimo pčele i znamo šta one znače u eko sistemu, dok je u razvijenim zemljama to biznis", navodi. 

Bolest se ustanovljava pregledom košnica u proljeće (Foto: Depositphotos/Eugene_R.)

Prema riječima veterinara Hodžića, najčešća bolest s kojom se susreće na terenu je američka gnjiloća pčelinjeg legla. Izaziva je bakterija Paenibacillus larvae, koja prilikom razmnožavanja formira otporne spore. Može da preživi i do 50 godina. Tamo gdje pčele imaju dobre radne navike da čiste ta bolest može se ne manifestuje, ali ako dođe do nekog stresa poput nagle promjene vremena ili upotrebe pesticida može da se pokaže. 

"Dolazi do propadanja larvi i ona se klinički manifestuje smanjenim brojem pčela u košnici, slabljenjem društva i na kraju nestankom. Ustanovljava se pregledom košnica u proljeće, ukoliko postoji sumnja da je došlo do kliničke manifestacije, uzorak se šalje u laboratorije gdje se dijagnosticira da li je u pitanju američka kuga", pojašnjava dr. Hodžić, dodavši da su od ostalih bolesti, najčešće varoza i nozemoza koje ne nanose direktne gubitke kao pčelinja kuga.

Treća sreća

Ove godine se bh. pčelari nadaju većem prinosu, odnosno da se neće ponoviti 2020. i 2021. kada je BiH bilježila smanjenu proizvodnju meda.

"Očekujemo bolju sezonu, da će biti plodna, prinosna, treća sreća. Ove prilike do sada nam daju takvu nadu da će biti dovoljno za naše tržište", kaže predsjednik Pčelarskog društva Nektar.

Na Ilinčici su tuzlanski pčelari ovog proljeća zasadili 750 sadnica bijelog bora koji je interesantan zbog razmnožavanja biljnih ušiju na listovima četinara, koje se hrane sokovima iglica i luče slatkastu izlučevinu. 

"To je med koji nije nektarnog porijekla, odnosno jedini med životinjskog porijekla, ali je izuzetno bogat raznim mineralima. Zovu ga medljikovac ili medun i jedan je od najcjenjenijih u Evropi", kaže Ćivić. 

Sadnja bijelog bora na Ilinčici (Foto: Facebook/PD Nektar)

Navodi kako nisu u potpunosti zadovoljni poticajima za pčelarstvo, ali i da nema jedinstva među svim članovima kako bi se usaglasila zajednička strategija, definira koliko pčelarstvo učestvuje u poljoprivrednoj proizvodnji. Moglo bi se, kaže, mnogo uraditi, poput subvencija za mlade i žene. 

"Niko se ne pita je li 30.000 košnica previše za Tuzlanski kanton, a nemamo toliku proizvodnju. Treba smanjiti broj košnica, a dizati proizvodnju", zaključuje. 


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]

Tagovi

Pčele Pčelarstvo Pomor pčela Pesticidi Insekticidi Šefik Ćivić Sanel Hodžić Nektar Multi lab Tuzla


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.