Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 21.10.2023. 13:30

U budućnosti će organska poljoprivreda biti sve dominantnija

Prvi magistar organske poljoprivrede u Evropi ističe da će u budućnosti, što se tiče organske proizvodnje, naglasak biti na regionalnim inicijativama.

Foto: Bojan Kecman
  • 165
  • 30
  • 0

U budućnosti će organska poljoprivreda, prema mišljenju stručnjaka, biti sve dominantnija proizvodnja za šta se pojedine evropske zemlje uveliko pripremaju. U tom smjeru idu i zemlje u susjedstvu, poput Srbije koja je lani izvezla organskih proizvoda u vrijednosti 70 miliona eura, skoro duplo više nego 2020. kada je izvoz iznosio 37 miliona eura. 

"Podsticaj po hektaru organske proizvodnje iznosi 63.000 dinara i trenutno imamo oko 25.000 hektara zemljišta. Od toga, malo je pašnjaka i livada, ostalo je obradivo zemljište. Interesantno je da je povećan broj grla u organskoj proizvodnji, a smanjen u konvencionalnoj", kaže Branislav Raketić, pokrajinski sekretar za poljoprivredu u Subotici. 

U Hrvatskoj prednjači Zagrebačka županija

Sonja Karoglan-Todorović s Univerziteta u Zagrebu, angažovana na brojnim projektima iz oblasti organske poljoprivrede ističe da se podsticajne mjere polako transformišu s konvencionalne na organsku oblast i da u Hrvatskoj, u toj sferi, prednjači Zagrebačka županija.

"Grad Zagreb ima viziju da do 2030. godine 100 posto% poljoprivredne proizvodnje bude preusmjereno na organsku poljoprivredu. Takođe, jedan od zadataka je da uvede organsku hranu u javne institucije", ističe Karoglan-Todorović navodeći kako je u toku je projekat uvođenja hrane, to jeste 15% organskih proizvoda u 31 osnovnu školu. To je jedna četvrtina od svih škola u županiji koje pohađa oko 16.000 učenika 

Sve više administrativnih mjera

Ekspert za organsku poljoprivredu i direktor firme "Biotechnicon", Ana Marušić-Lisac, smatra da je posljednjih godina uvedeno mnogo administrativnih mjera u organskoj poljoprivredi. Evropska unija želi da nisko ugljična ekonomija bude još više razvijena kroz zeleni paket mjera zbog čega se uvodi i više digitalizacije u sve oblasti poljoprivrede.

"Imamo rast površina pod organskom proizvodnjom, ali ne i rast proizvodnje. Farmerima je teško da ispunjavaju sve više i sve strožije administrativne mjere, a moraju imati i mnogo digitalnih znanja", kaže Marušić-Lisac, dok Nenad Novaković, direktor "Organic control sistema" iz Subotice, jedne od najjačih sertifikacionih kuća u Srbiji, navodi da za organsku poljoprivredu mogu doći teža vremena zbog sve više ulazaka velikih proizvođača u organsku poljoprivredu.

Naglasak na regionalnim inicijativama

Načelnik odjeljenja za organsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske, Dragana Zec, istakla je kako je u RS, za sada, najviše malih proizvođača.

"Imamo rast proizvodnje i proizvođača pa smo u 2019. godini imali dvadesetak, a danas oko 100 proizvođača", naglasila je Zec.

Proizvodnju počeo bez podrške, danas ne stiže zadovoljiti potražnju

Na panel diskusiji govorio je i Darko Znaor, prvi magistar organske poljoprivrede u Evropi. Ovaj stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu istakao je da će u budućnosti, što se tiče organske proizvodnje, naglasak biti na regionalnim inicijativama kao što je slučaj u npr. austrijskoj regiji Burgenland gdje je više od 50% proizvodnje, u organskoj proizvodnji i to proizvodnji vina.

U Friziji, u Holandiji, poznatoj po frizijskom govečetu, radi se na tome da ova regija bude bio regija što dovoljno govori o tome da organska poljoprivreda ima perspektivu.


Tagovi

Biofest Organska poljoprivreda Dragana Zec Ana Marušić-Lisac Darko Znaor Sonja Karoglan Todorović Branislav Raketić Nenad Novaković


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.